Kultura

Smjernice kulturne politike grada Zagreba

Kultura je mehanizam putem kojeg pojedinci, društva i nacije definiraju vlastiti identitet. Njezini korijeni sežu sve do pojave najstarijih svjetskih civilizacija, a kulturne aktivnosti davale su inspiraciju i život generacijama kroz povijest.

Slika 1. Prizor iz predstave Tartuffe, HNK Zagreb, siječanj 2017. Izvor: www.hnk.hr/predstave/tartuffe/

Kulturu poimamo u najširem smislu te riječi: ona obuhvaća naslijeđeni i novonastajući društveni sustav vrijednosti i obrasce ponašanja koji su prisutni u svakodnevnim praksama života, kultura je prostor osobnog ljudskog razvoja i slobode, temeljenih na kreativnosti.

U tradicionalnom smislu kultura obuhvaća posebna polja umjetnosti (kulturna baština, književnost, kazalište, glazba, ples, likovne umjetnosti, film itd.), ali i sve oblike „primijenjenih umjetnosti“, kao što su umjetnički obrti, arhitektura i dizajn, video i multimedija, digitalna tehnologija, kao i mnogobrojne suvremene hibridne umjetničke prakse.

Kulturu i kreativnost treba poimati kao razvojni element društva u cjelini jer kulturne  aktivnosti uvelike  pridonose  gospodarskom  razvoju  i  socijalnoj koheziji u  europskim  regijama  i  gradovima.  Na primjerima gradova  Nantesa, Berlina, Dundeeja ili Dublina možemo vidjeti kako ulaganje u umjetnost i kulturu pridonosi  zapošljavanju,  lokalnom  i  regionalnom  BDP-u,  proizvodnji, uslugama, inovacijama, socijalnoj integraciji, imidžu, osjećaju pripadnosti pa i ponosa.

Doprinos kulture ciljevima kohezijske politike ogleda se u urbanom preporodu, obnovi  napuštenih  industrijskih  postrojenja,  borbi  protiv  nezaposlenosti  u kulturnom  i  kreativnom  sektoru,  podupiranju  poduzetništva,  inovacijama, poboljšanju financiranja malog i srednjeg poduzetništva u kreativnom sektoru, uključivanju izvedbenih umjetnosti i suvremene umjetnosti u kreiranje politika, poticanju kreativnih talenata, brendiranju gradova i razmjeni dobre prakse na europskoj razini.

S druge strane, kao javno dobro, kultura pripada području javnih politika (kao i zdravstvo i  obrazovanje) i financira se iz državnog ili lokalnog proračuna, a da bi učinci kulture bili vidljivi, potrebno je osnažiti intersektorsko djelovanje: kultura i obrazovanje, kultura i turizam, kultura i gospodarstvo, kultura i zaštita prirodnog okoliša, kultura i urbanizam i slično.

U čitavom svijetu gradovi su postali okosnice kulturnog razvoja svojih država. U Gradu Zagrebu, koji je smješten na zemljopisnom, kulturnom, povijesnom i političkom sjecištu istoka i zapada Europe, spaja se kontinentalni i mediteranski duh u osebujnu cjelinu. U svojoj bogatoj i zanimljivoj povijesti Zagreb je oduvijek bio čvrsto povezan s europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti.

Slika 2. PIF Festival kazališta lutaka 2016. Izvor: www.facebook.com/PIFfestival/

Zagreb u budućnosti

Zagreb, grad koji  prepoznaje  i  njeguje  energiju  i  kreativnu  viziju  umjetnika  i  kreativnih industrija,  promovira  raznolikost  i  umjetnost  drugih  dijelova  svijeta,  potiče  suradnju  i mobilnost umjetnika te nastoji svojim građanima i posjetiteljima omogućiti jedinstveno kulturno iskustvo svjetskih razmjera.

Grad Zagreb ističe se i po raznolikošću kulturne ponude, velikom broju i raznolikosti festivala,  angažiranoj  nezavisnoj  sceni,  trendu  rasta  broja  aktivnosti  za  mlade  te općenito sve većem utjecaju kulture na kvalitetu životu građana.

Kultura nije samo dodana vrijednost, već bitan element cjeloživotnog učenja, temelj gospodarskog razvoja i društvene obnove kojima se podiže kvaliteta života građana. Zato su ove smjernice kulturne politike polazište strateške vizije za Zagreb 21.stoljeća, kojima namjeravamo pridonijeti unaprjeđivanju  kulturnih aktivnosti u gradu i informirati građane o zacrtanim ciljevima i prioritetima kako bismo dobili širu podršku za razvoj i unaprjeđenje kulturnih djelatnosti.

Smjernice predstavljaju tek polazište za djelovanje, a jedan od glavnih zadataka kulturne politike je osnivanje kulturnih  partnerstava kako bi se ostvarili zadani ciljevi. To je značajni alat međusektorske suradnje koji će stvoriti temelj za razmatranje i odlučivanje o budućim projektima i programima.

U ovom se dokumentu donosi prikaz sadašnjeg stanja u djelokrugu kulture u Gradu Zagrebu i pregled novih opredjeljenja, prioriteta te područja kulture koja će se podržavati i unaprjeđivati. Ova opredjeljenja se izražavaju u nizu strateških ciljeva (1-10) koji će se dalje razraditi kroz niz pojedinačnih strategija sa svojim posebnim akcijskim planovima i ciljevima.

Ciljevi kulturne politike definiraju prioritete. Oni doprinose unaprjeđenju svijesti  građana, razumijevanju i poštivanju raznolikosti europskih  kultura te  boljem  osjećaju  pripadnosti  građana  zajedničkom  kulturnom prostoru. Kroz ciljeve izražavamo naše namjere i definiramo kako će se oni ostvariti u pojedinim strategijama (za kazalište, ples, knjigu, vizualne umjetnosti itd.).

Svi ciljevi, ovdje navedeni, jednako su važni i nisu poredani po redoslijedu prioriteta:

  • razdvojiti sektor kulture od sektora obrazovanja i sporta i ustrojiti Ured za kulturu kao samostalni ured Gradske uprave;
  • omogućiti svim građanima Zagreba i posjetiteljima da sudjeluju u kulturnim aktivnostima i uživaju u umjetnosti u najširem smislu;
  • poticati najviše standarde kreativnosti i izvrsnosti u svim aspektima kulturnih aktivnosti;
  • poticati partnerstvo i suradnju s institucijama i organizacijama u kulturi na razini grada, države te izvan okvira RH, kao što su obrazovne ustanove, državne institucije, muzeji i galerije, javni i civilni sektor i pojedinci;
  • razvijati vitalnost i održivost kulturne industrije, uključujući i one koje dolaze s pojavom novih tehnologija;
  • prepoznati i promicati važnost kulture za djecu i mlade;
  • prepoznati i podržati doprinos kulturnih aktivnosti u procesu cjeloživotnog učenja za širu zajednicu;
  • očuvati i interpretirati kulturnu baštinu;
  • razvijati i unaprjeđivati kapacitete u području zagrebačke kulturne i kreativne industrije i djelatnosti te omogućiti  financijsku  održivost  kulturnih  projekata i  programa;
  • promicati na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini izraz Zagreb – grad raznolikog kulturnog identiteta odnosno pozicionirati grad kao kulturno središte.

Aktivnosti, koje su razrađene uz zadane ciljeve, usmjerene su prvenstveno na ostvarenje postavljenih ciljeva.

Zagreb  je  kreativan i živ grad, glavni  grad  i  kulturno  središte  Republike Hrvatske,  jedinstven u bogatstvu svoje graditeljske i prirodne baštine, grad s velikim brojem kulturnih i znanstvenih institucija i brojnim kulturnim događajima. Sa svojih 790.000 stanovnika Zagreb se posljednjih godina uspješno profilirao i kao turistička  destinacija,  zahvaljujući  svojoj dugoj i zanimljivoj povijesti, bogatom kulturnom nasljeđu, ali i svojim suvremenim umjetnicima te djelovanju nezavisnih kulturnih organizacija.

Zadatak je  kulturne politike Grada  osnaživanje  i  rast  umjetnosti  i  kulture kao i  doprinos  razvoju  kreativnih  industrija  kako bi se poboljšala kvaliteta života građana,  doprinijelo    razvoju  naše države te  osigurala  međunarodna  prepoznatljivost naše umjetnosti i  kulture.

Bogat kulturni identitet Grada, kako na nacionalnoj, tako  i na međunarodnoj razini, imao je zasigurno važan utjecaj na privlačenje povećanog broja turista i posjetitelja, koji ostvaruju značajan prihod Grada, a s razvojem turizma otvaraju se i mogućnosti za nove investicije i zapošljavanja u mnogim tvrtkama.

Slika 3. Međunarodna smotra folklora Zagreb 2016. Izvor: www.msf.hr

Zbog svega toga kulturne aktivnosti su važne za građane Zagreba jer:

  • promoviraju nove ideje, obogaćuju naše iskustvo i doprinose kvaliteti života građana;
  • potiču aktivno uključivanje i sudjelovanje pojedinaca ili društvene zajednice u raznim aktivnostima, što pomaže razviti osjećaj samopoštovanja i jača identitet zajednice;
  • pomažu podići svijest građana o pitanjima koja se odnose na zaštitu okoliša, sigurnost u zajednici ili problematiku kojom se susreću invalidne osobe;
  • su dio obrazovanja i cjeloživotnog procesa učenja;
  • pomažu razviti osjećaj ponosa našim kulturnim nasljeđem i životnim okolišem.

Kad govorimo o kulturi u ovom dokumentu, podrazumijevamo širu definiciju kulture, koja nije usmjerena samo na usko područje. Ta je definicija usvojena od strane UNESCO-a 2001.g. i glasi:Kultura je skup prepoznatljivih duhovnih, materijalnih, intelektualnih i emocionalnih obilježja društva ili društvene skupine, koji obuhvaća, ne samo umjetnost i književnost, već naš stil i način života, vrijednosni sustav, tradiciju i naša uvjerenja“.

U tom smislu, u kulturne aktivnosti želimo uključiti čitav niz aktivnosti i ne ograničavati se samo na tradicionalna područja poput izvedbene umjetnosti, kulturnog nasljeđa, likovne umjetnosti ili književnosti.

Iako sljedeći popis nije potpun, pokriva neke od glavnih područja aktivnosti unutar onoga što podrazumijevamo pod pojmom „kultura“ koji uključuje: izvedbene umjetnosti, kao što su drama, opera, mjuzikli, čitanje; ples uključujući balet, jazz, klasični, tradicionalni i suvremeni; glazba, kao što su zborovi, koncerti, recitali, tradicionalna i suvremena glazba, elektronska i jazz; znanost, nove tehnologije i projektiranje; film, video i novi mediji; posjeti knjižnicama, galerijama i muzejima; vizualne i primijenjene umjetnosti, kao što su slikarstvo, kiparstvo, umjetničke instalacije, fotografija, grafika i multimedijalne prezentacije; kulturna baština, arhitektura; festivali i događaji; književnost i poezija; od amatera i profesionalnih izvođača, lokalnog i državnog značaja.

Slika 4. Izložba Izazovi moderne u Klovićevim dvorima, 2017. Izvor: http://gkd.hr/

Potpora  projektima  i  programima  u području umjetnosti i kulture u Gradu Zagrebu donosi se na temelju provedenog Poziva za  predlaganje  programa  javnih  potreba,  za  narednu godinu, te na temelju Kriterija za utvrđiv

anje programa javnih potreba u kulturi. Financiranje  gradskih ustanova  i  projekata  u  kulturi  provodi  se  kontinuirano godinama po istom ključu. Međutim, iz proračuna za kulturu Grada Zagreba gotovo 80%  odlazi na sredstava za  isplatu plaća  zaposlenika  i  materijalne  troškove,  dok  je  ostatak  proračuna  namijenjen programima ustanova i nezavisnoj produkciji. Stoga je vrlo važno pristupiti rekonstrukciji  sustava   financiranja  kako bi se povećao udio sredstava namijenjen projektima u kulturi i  kreativnim  industrijama što je izravno i preporuka Europske komisije („Work Plan for Culture 2011-2014“).

Slika 7. MSU Zagreb Slika 8. Izložba Martićeva ulica 2016.

Osim toga, velike integralne projekte kao što su: projekti očuvanja i revitalizacije kulturne  baštine,  javnih gradskih prostora,  izgradnja  kulturne  infrastrukture  i drugi  financijski  zahtjevniji  zahvati  u  idućem  razdoblju  neće  biti  mogući  ukoliko  se prilikom njihovog planiranja i izgradnje oslanja isključivo na gradski proračun. Stoga je potrebno razvijati integralne projekte pogodne za pronalaženje partnerstva na nacionalnoj  razini,  kao i za  kandidiranje  na  financijske programe Europske unije ili za financiranje iz drugih izvora.

Pozivom za  predlaganje  programa  javnih  potreba u kulturi također treba nastojati jače poticati one programe  koji utječu na razvoj  publike  i  stabilizaciju  nezavisnog sektora.

Slika 9. Mali zbor, PIF 2015.

Ciljevi kulturne politike grada Zagreba

Razdvojiti sektor kulture od sektora obrazovanja i sporta i ustrojiti Ured za kulturu kao samostalni ured

Razdvajanje sektora kulture i osnivanje  samostalnog  Ureda za kulturu, koji je kao takav i postojao do 2005.g. kada se sektor kulture pripojio sektoru obrazovanja i sporta, trebao bi biti prioritet gradske politike.  Zahtjev  za  osamostaljivanjem Ureda  za  kulturu proizlazi iz same vizije kulturnog razvitka Zagreba. Ona počiva na osnaživanju suradnje među organizacijama i pojedincima koji djeluju u kulturi. U reorganizaciji je važno postići veću fleksibilnost rada unutar gradske uprave, a rad vezati uz ciljeve definirane strateškim planom. Drugi  važan  razlog  za  osnivanje  samostalnog  Ureda  za  kulturu  je simboličke  naravi.  Njegovo  osnivanje  kulturni  sektor  iščitava  kao  priznanje  značaja njegove  društvene  uloge.

Ured za kulturu trebao bi, između ostalog, obavljati sljedeće poslove:

  • poslovi i zadaće osiguravanja potreba građana u djelokrugu kulture za područja  muzejske,  galerijske,  likovne,  knjižnične  i  nakladničke,  glazbene, glazbeno-scenske, dramske i filmske djelatnosti kao i područja novih medijskih kultura i kulture mladih, kulturnog amaterizma te zaštite i očuvanja kulturnih dobara;
  • predlaganje raspodjele sredstava proračuna Grada za programe javnih potreba iz kulture i praćenje namjenskog korištenja tih sredstava;
  • predlaganje i  sudjelovanje  u  izradi  strateških  dokumenata  kulturne  politike Grada  i drugo.

Osnivanje  Ureda  za  kulturu  izravno  pridonosi  realizaciji  svih  zadanih ciljeva  jer omogućava  samostalniju,  proaktivniju  i  odgovorniju  ulogu  Grada  u implementaciji kulturne strategije.

Omogućiti svim građanima Zagreba i posjetiteljima da sudjeluju i uključuju se u kulturne aktivnosti i uživaju u umjetnosti u najširem smislu

Svi građani Zagreba trebaju imati jednak pristup kulturnim sadržajima i biti u mogućnosti uživati u nizu raznovrsnih aktivnosti koje su prilagođene različitim dobnim skupinama i interesima pojedinaca.  Sudjelovanje građana u kulturi  pridonosi društvenom  napretku,  toleranciji,  poštovanju  raznolikosti  i  povećanju  kvalitete  života.

To će se postići tako da se:

  • sadržaj, kvaliteta i teritorijalna raspoređenost kulturnih sadržaja prilagode stvarnim potrebama građana;
  • svi prostori za kulturne aktivnosti budu prometno i fizički dostupni, imajući u vidu i troškove prijevoza;
  • informacije o kulturnim događajima u gradu učine dostupnima široj zajednici;
  • Slika 10. i 11. Kulturne aktivnosti u Knjižnicama Grada Zagreba

    osmišljavanjem programa „Kultura u lokalnoj zajednici“;

  • osigura raznovrsnost i podjednaka raspodjela kulturnog i umjetničkog sadržaja za sve dobne skupine;
  • podržavaju i dobivaju potporu kulturni programi i aktivnosti lokalne zajednice (četvrti, mjesne zajednice), obrazovnih institucija, umjetničkih organizacija ili privatnih inicijativa koji povezuju ljude ili područja koja su do sada bila isključena;
  • osobama s invaliditetom omogući pristup svim građevinama kulturne namjene na području čitavog obuhvata Grada;
  • podupiru oni kulturni programi i inicijative  kojima  je  svrha  interakcija  kulture  i       socijalno osjetljivih i marginaliziranih skupina, uključujući i ciljane inicijative za borbu protiv socijalne isključenosti.

Poticati najviše standarde kreativnosti i izvrsnosti u svim aspektima kulturnih aktivnosti

Kultura i umjetnost su značajan pokretač pozitivnih društvenih promjena, a Zagreb je grad koji prepoznaje važnost kreativnih industrija koje utječu na gospodarski rast. Stoga je važno kulturu staviti u središte svih razvojnih strategija grada te poticati visoku kvalitetu izvedbe i razinu kreativnosti i umjetničkih inovacija. To će se postići tako da:

  • Grad i njegovi partneri podupiru kulturne institucije i umjetničke organizacije koje potiču ili pružaju inovativne aktivnosti s visokim standardom kreativnosti;
  • da se osiguraju uvjeti financiranja u kulturnom sektoru koji su jasni i transparentni i održavaju najviše standarde kako bi se postigla izvrsnost u svim segmentima;
  • da se osigura potrebna  infrastruktura i  stručna  pomoć  u  razvoju kreativnih industrija;
  • da se podržavaju i razvijaju one kulturne aktivnosti koje će obogatiti i proširiti naš osobni i zajednički život;
  • da se aktivno radi na podizanju svijesti  građana  o  važnosti  kreativnih  industrija  za       društveni  i  gospodarski  razvoj;
  • da se potiče suradnja između kulturnih institucija ili umjetničkih organizacija kako bi se podijelila iskustva najbolje prakse i unaprijedio nov način rada u kulturnom sektoru;
  • Slika 12. Performans Art –Act-Box , Andreje Kulunčić za projekt Performing the Museum Izvor: www.kgz.hr

    da se aktivno angažiramo u podržavanju i razvijanju kreativnosti samostalnih umjetnika;

  • da se omogući da ljudi koji su uključeni u najšire kulturne aktivnosti djeluju po najvišim nacionalnim i međunarodnim standardima;
  • da prepoznamo i podupremo važnost  kreativnih  industrija  kao  pokretača gospodarskog rasta.

Poticati partnerstvo i suradnju s institucijama i organizacijama u kulturi na razini grada, države i izvan okvira RH, kao što su obrazovne ustanove, državne institucije, muzeji i galerije, javni i civilni sektor te pojedinci
Razvijati  partnerstva  sa  svrhom  razmjene  iskustva,  znanja, osmišljavanje programa neophodno je za dobivanje podrške za provođenje kulturnih aktivnosti kako bi se unaprijedila kvaliteta kulturnih proizvoda i usluga. Uspostaviti intersektorsku suradnju s osobitom koncentracijom na urbano planiranje i turizam, odnosno sektore s kojima je kulturni razvitak u Zagreb  neraskidivo  povezan.  S  oba  spomenuta  sektora  potrebno  je  otvoreno  komunicirati  i  surađivati  na  realizaciji  programa  od  zajedničkog interesa.. Potrebno je poticati i međunarodnu suradnju na području kulture koja će pridonijeti međukulturalnom  razumijevanju  i unapređenju prepoznatljivosti Zagreba na kulturnoj karti Europe.

Grad će stoga:

  • nastaviti razvijati partnerstvo i suradnju s organizacijama u kulturi i drugim sektorima koji su uključeni u provođenje kulturnih aktivnosti, kako bi se osigurao bolji pristup za izradu kulturnih programa, njihovo financiranje i promociju;
  • nastojati povećati sredstva za kulturne aktivnosti kroz mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, raznih zaklada, javnih i privatnih tvrtki i sl.;
  • poticati suradnju  između  kreativnog  sektora  i  industrije  radi  unapređenja tržišne konkurentnosti i zapošljavanja kreativnih pojedinaca;
  • povećati  broj  međunarodnih  projekata  i  poticati mobilnost  umjetnika  unapređenjem međunarodne suradnje organizacija u kulturi.

Razvijati vitalnost i održivost kulturne i kreativne industrije, uključujući i one koje dolaze s pojavom novih tehnologija

Sektor kulture je izrazito dinamičan i treba se razvijati s mogućnostima koje donose nove tehnologije. Stoga je nužno  prilagoditi razvoj  kreativnih industrija i umjetničkog  stvaralaštva koristeći  se  digitalnim  medijima  i naprednim  informacijsko-komunikacijskim  tehnologijama.  Nove tehnologije pridonose  učinkovitosti,  produktivnosti  rada  te  atraktivnosti  i  prepoznatljivosti kulturnog sadržaja pa stoga organizacijama u kulturi treba omogućiti osnovne uvjete za njihovo korištenje. Revitalizacija i opremanje objekata te uvođenje novih tehnologija za rad  organizacija  u  području  kulture  iziskuje  velika  financijska  sredstva  pa  se preporučuje razmotriti dostupne dodatne izvore financiranja istih i sličnih investicija.

Slika 13. Muzej suvremene umjetnosti, izvor www.tportal.hr

To će se postići:

  • praćenjem informacija o razvoju tehnologija i prepoznavanje njihovog doprinosa kulturnim aktivnostima u Gradu kako bi osigurali bolji pristup kulturnim sadržajima;
  • razvijanjem suradnje između umjetnosti i znanosti;
  • ulaganjem u nove tehnologije i prepoznavanjem mogućnosti za njihovo korištenje kao dio procesa učenja kroz obrazovni proces;
  • digitaliziranjem bogatog arhiva Grada, stavljanjem na raspolaganje te povezati arhive raznih sektora;
  • nastojanjem da sve umjetničke i kulturne organizacije imaju digitalnu zastupljenost putem online sadržaja i web stranice;
  • osuvremeniti i ojačati kapacitete kulturnih i umjetničkih organizacija te unaprijediti  prezentaciju  građe  uvođenjem  modernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija;
  • osigurati kontinuirano  stručno  usavršavanje,  poznavanje  stranih  jezika,  mobilnost djelatnika u kulturi i volontera;
  • priznavanjem uloge koje nove tehnologije imaju u štednji energije i atraktivnosti koje izazivaju kod mladih.

Prepoznati i promicati važnost kulture za djecu i mlade

Kultura ima važno mjesto u razvoju djece i mladih. Neosporno je da se kroz doživljaj umjetnosti i kreativnog izražavanja unutar različitih kulturnih aktivnosti pokazalo kao moćno sredstvo učenja, kao sredstvo kojim se potiče djecu da razviju svoj kreativni potencijal kao važan dio njihovih aktivnosti u slobodno vrijeme.

To će se postići kroz:

  • podržavanje i razvijanje kreativnosti u vrtićima i školama s raznolikim aktivnostima, koje uključuju specijalistička znanja iz područja dizajna i umjetnosti, glazbe, drame, filma, plesa ili književnosti, i to kroz formalni nastavni plan i program, i neformalno kroz klubove, bendove/orkestre, zborove, likovne radionice i sl.;
  • podupiranje aktivnosti koje su usmjerene na rješavanje zahtjeva djece i mladih s posebnim potrebama;
  • Slika 14. Kreativne radionice za djecu Slika 15. PIF Zagreb 2016.

    podrškom posebnim inicijativama koje potiču težnju izvrsnosti;

  • razvojem projekata odgoja i obrazovanja publike (kao što je „Ruksak pun kulture“);
  • poticanjem djece i mladih da se uključe u kulturne programe za mlade u sklopu ukupne kulturne ponude u Gradu;
  • pružanjem prilika djeci i mladima da se uključe u amaterske i profesionalne umjetničke organizacije kao dio obrazovnog procesa;
  • savjetovanjem djece i mladih o kulturnim aktivnostima;
  • prepoznavanjem važnosti igre ​​i slobodnog vremena za život djece i mladih;
  • poticanjem raznih organizacija  u  kulturi  na  osmišljavanje  i  provedbu  inovativnih  sadržaja prilagođenih obiteljima, djeci i mladima;
  • osiguranjem prostora za kreativno izražavanje «uličnih umjetnosti» (poput grafita) uz edukaciju mladih i podizanje opće svijesti o potrebi zaštite zgrada i druge gradske imovine od vandalizma.

Slika 16. Knjižnice Grada Zagreba

Prepoznati i podržati doprinos kulturnih aktivnosti u procesu cjeloživotnog učenja za širu zajednicu

Učenje o kulturi ne prestaje u školi, već je dio cjeloživotnog procesa obrazovanja. Sudjelovanje u kulturnim aktivnostima i bavljenje umjetnošću može pridonijeti osposobljavanju za rad i ostvarivanju mogućnosti zapošljavanja za ljude svih razina obrazovanja i u svim životnim fazama.

Ovaj cilj će se postići:

  • osmišljavanjem različitih programa obrazovanja za odrasle, povezanih s kulturom;
  • razvijanjem novih mogućnosti za mlade ljude kroz kulturne aktivnosti što će osigurati bolju integraciju kulturnih sadržaja u proces cjeloživotnog učenja;
  • pružanjem mogućnosti građanima za upoznavanje i sudjelovanje u projektima te događanjima u lokalnoj zajednici;
  • održavanjem i razvijanjem partnerstva s fakultetima, sveučilištima i knjižnicama;
  • osmišljavanjem obrazovnih programa u zajednici;
  • povećavanjem kapaciteta za kulturne aktivnosti u kulturnim ustanovama, knjižnicama ili društvenim centrima.

Očuvati i interpretirati kulturnu baštinu

Grad  Zagreb  je  bogat  kulturnom  i prirodnom baštinom  koja  je  odraz  njegova  identiteta,   a Gornji i Donji grad uživaju najviši stupanj nacionalne zaštite. Od  iznimne  je važnosti novim  generacijama omogućiti razumijevanje i korištenje kulturnoga nasljeđa te poduprijeti  novo  umjetničko  i  tradicijsko  stvaralaštvo.  Stoga smatramo da je važno poticati zanimanje javnosti za kulturnu baštinu.

Slika 17. Tvornica Penkala (Nada Dimić) 1920.g. Izvor: http://pogledaj.to/arhitektura/kad-bi-prostori-mogli-govoriti/

To će se postići:

  • očuvanjem i promicanjem te interpretiranjem kulturne baštine i gradske povijesti na način koji je dostupan javnosti;
  • održavanjem i poticanjem uživanja u gradskoj prirodnoj baštini, parkovima i otvorenim prostorima;
  • razvijanjem velikih  gradskih  projekata obnove industrijske baštine koji  se  financiraju  sredstvima  EU-a,  MK i  , a kojima se rješava pitanje prostora za kulturne i kreativne industrije;
  • razvijanjem bliske suradnje između obrazovnih i kulturnih institucija te unaprjeđivanjem razumijevanja značenja raznolikosti kulturnih izričaja;
  • podupiranjem inicijativa  i  projekata  koji  revaloriziraju  i  interpretiraju  kulturno nasljeđe;
  • poticanjem održivog korištenja kulturne baštine;
  • poboljšanjem sustava  zaštite  i  upravljanja  kulturnim  dobrima  u  svrhu  razvoja turizma;
  • pružanjem potpore  inovativnom  umjetničkom  stvaralaštvu,  promociji  i  distribuciji umjetničkih proizvoda.

Razvijati i unaprjeđivati kapacitete u području zagrebačke kulturne i kreativne industrije i djelatnosti te omogućiti  financijsku  održivost  kulturnih  projekata i  programa 

Grad Zagreb treba nastojati stvoriti i održavati takvo okruženje u gradu u kojem kulturne industrije i aktivnosti mogu napredovati. Ovo se ne odnosi samo na održavanje i razvoj postojeće kulturne infrastrukture, već na stvaranje temelja za razvoj buduće publike i razvoj drugih aktivnosti.

Slika 18. i 19. Zagrebački plesni centar, www.plesnicentar.info

To će se postići tako da će se:

  • osigurati pouzdan institucionalni i programski temelj koji jamči uvjete za pripremu kulturnih projekata i njihovo kandidiranje za sredstva iz gradskog ili državnog proračuna, zaklada, fondova EU-a i međunarodnih institucija i drugih izvora financiranja;
  • orijentirati se više prema financiranju dobro osmišljenih projekata i programa;
  • podupirati razvoj kulturnog sektora kroz promociju Grada kao kulturne destinacije;
  • redefinirati ulogu gradskih ustanova u kulturi na način da postanu odgovorne ne samo za svoj vlastiti razvoj, nego i za razvoj Grada u cjelini;
  • pomagati kulturne aktivnosti na različitim razinama;
  • jačati intersektorske politike kulture te kreativne i kulturne industrije;
  • prilagoditi infrastrukturu kulturnih ustanova višenamjenskoj upotrebi (čitaonica, kazalište, klub mladih/slušaonica) u cilju razvoja centara okupljanja stanovnika mjesta/kvarta;
  • nastojati privući velike događaje u Grad (izložbe, predstave), kako bi se pridonijelo prepoznatljivosti Grada kao kulturne destinacije;
  • aktivno zastupati tezu o važnosti obrazovanja u umjetničkim područjima što izravno pridonosi profiliranju naše buduće publike i budućih kreatora kulturnih aktivnosti;
  • razvijati nova partnerstva koja će identificirati i izgraditi novu publiku;
  • promicati Zagreba kao kreativni grad u kojem se događa kvalitetna filmska, video i multimedijska proizvodnja, grad u kojem je najbolji festival jazza, ili grad u kojem se najviše čita;
  • poticati korisnike proračunskih sredstava da se bave razvojem publike (kroz marketing i odnose s javnošću) i medijacijskih programa. Ti se poticaji trebaju odvijati kroz sustav kriterija i povećanje javnih sredstava uloženih u ove aktivnosti;
  • jačati infrastrukturu za amaterske družine, plesne skupine i zborove, s naglaskom na zaštitu folklorne baštine;
  • poticati diversifikaciju izvora financiranja i osnivanja zaklada te javno-privatnih ustanova (poput POGON-a);
  • osmisliti kreditne linije (bespovratne ili povoljne) za poduzetnike u kulturi i turizmu te jačati kulturnu industriju.

Pozicionirati Zagreb kao grad raznolikog kulturnog identiteta i kao kulturno središte

Zagreb je grad raznovrsnog i bogatog kulturno-umjetničkog života. Tridesetak stalnih i povremenih kazališta i kazališnih scena, tridesetak muzeja, veći broj galerija te brojni kazališni, glazbeni i plesni festivali uvrštavaju Zagreb na listu gradova umjetnosti što zasigurno pridonosi ugledu Grada u Hrvatskoj i inozemstvu, ali pridonosi i gospodarskom razvoju. Zagreb je s određenim manifestacijama već upisan u svjetsku kartu kulturnih događanja te takve treba i dalje podržavati, a ostale treba pojačati prema intersektorskom modelu odnosa kulture s turizmom, sportom, zaštitom okoliša i slično. Mreža važnih pojedinačnih kulturnih identiteta čini okosnicu nadnacionalnog kulturnog zbivanja te determinira Zagreb i RH na kulturnoj karti Europe i svijeta. Stoga je važno i dalje promicati ovakav profil Grada i omogućiti građanima Zagreba da uživaju ​​u privilegijama koje on donosi.

To će se postići:

  • osnaživanjem i razvojem komparativnih prednosti na međunarodnoj sceni čime se hrvatskoj kulturi jača ugled i daje na prepoznatljivosti;
  • ulaganjem u one kulturne sadržaje koji mogu stvoriti i privući najkvalitetnije i najznačajnije događaje;
  • prepoznavanjem raznolikosti kulturnih sadržaja u Gradu i podržavanje onih događaja koji promiču manjinske kulture;
  • podržavanjem kulturnih razmjena i turneja s drugim europskim i svjetskim gradovima;
  • podržavanjem postojećih velikih manifestacija i festivala i razvojem novih događanja;
  • povećanjem i jačanjem kulturnih veza s postojećim mrežama bratskih i partnerskih gradova.

Zaključak

Područje kulture obuhvaća takav raznovrstan niz aktivnosti da ne bi bilo primjereno grupirati ih u jedan zajednički dokument. Umjesto toga, smatramo da svako područje zahtijeva detaljno razmatranje, s vlastitim programom djelovanja i definiranim strateškim ciljevima.

Smjernice kulturne politike možemo shvatiti i kao polaznu točku za akciju, kao temelj razvojne politike Grada u 21.stoljeću, ali i poticaj da se Zagreb dostojno predstavi izvan granica Hrvatske svojim kulturnim bogatstvom, nasljeđem i svojim identitetom. Grad Zagreb će pružati podršku svim kulturnim aktivnostima koji doprinose profiliranju grada kao jakog kulturnog i kreativnog središta kroz pristup kojim se vrednuje individualnost i različitost svakog umjetnika ili institucije.

Slika 20. Međunarodna smotra folklora, Zagreb 2016. Izvor: www.msf.hr

Strategije za pojedina područja kulture izradit će se u sljedećim  mjesecima, a u njima će se definirati detaljniji program rada. Naravno da Grad, odnosno gradska uprava, ne može to učiniti sama i želimo se u zajedničkom radu povezati sa svim institucijama, organizacijama, vanjskim suradnicima i pojedincima koji imaju interes ili su aktivno uključeni u provođenje kulturnih programa. Upravo se ovim dokumentom predlaže uspostavljanje kulturnih partnerstava kao instrumenta za formaliziranje šire suradnje i koordinaciju s različitim kulturnim i umjetničkim organizacijama i pojedincima.

Strategije koje će se izrađivati paralelno za sva područja kulture i donijeti u narednom periodu su: Glazba, Ples, Kazalište, Film i video, Književnost, Vizualne umjetnosti, Knjižnice, Festivali, Urbana kultura i kultura za mlade.