Otpad

Pametno gospodarenje otpadom – održivo gospodarenje otpadom

Okvirna direktiva o otpadu Europske unije definirala je okvir za gospodarenje otpadom kroz hijerarhiju gospodarenja otpadom, a poseban naglasak stavlja na sprječavanje nastajanja otpada, ponovnu upotrebu otpada te recikliranje i kompostiranje, dok se odlaganje otpada, i to na najsigurniji mogući način, prihvaća samo kao posljednja mogućnost. Svaka država članica tako do 2020. treba reciklirati ili pripremiti za ponovno korištenje 50 posto komunalnog i 70 posto građevinskog otpada.

 

Jednako tako, do kraja 2018. Hrvatska kao najnovija članica Europske unije ima obavezu gospodariti otpadom u skladu s načelima održivog razvoja i uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Cjelovito gospodarenje otpadom podrazumijeva niz koraka predviđenih hijerarhijom gospodarenja otpada, koja opisuje temeljni način gospodarenja otpadom u Europskoj uniji. Sukladno Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.-2022., sustav gospodarenja otpadom uključuje:

 

1.Unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom, koji se u bitnome odnosi na:

  • sprječavanje nastanka otpada, osobito ponovnom uporabom;
  • odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada;
  • osnivanje centra za gospodarenje otpadom/energane;
  • zatvaranje i sanacija odlagališta Jakuševec, po otvaranju Centra za gospodarenje otpadom.
Odlagalište Jakuševec

Odlagalište Jakuševec

 

2.Unaprjeđenje sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada

3.Unaprjeđenje sustava gospodarenja opasnim otpadom

 

Gospodarenje otpadom jedno je od ključnih područja cirkularne ekonomije koje otpad tretira kao sirovinu za stvaranje nove vrijednosti, novih proizvoda iz otpada te kao energent u proizvodnji električne i toplinske energije.

 

Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), mnoge razvijene zemlje Europske unije poput Austrije, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Švedske već recikliraju više od 50 posto otpada. Zadnji podaci pokazuju da se u Hrvatskoj pravilno odvaja i reciklira samo 4 posto otpada. Odnosno, svaki stanovnik Hrvatske, pa tako i Zagreba, u prosjeku proizvodi 1,01 kilogram otpada dnevno, odnosno oko 370 kilograma otpada godišnje. U Gradu Zagrebu se proizvede godišnje 305.714 tona komunalnog otpada.

 

Pametno, odnosno održivo gospodarenje otpadom u  Gradu Zagrebu potrebno je osigurati u nekoliko koraka, a pri tome treba u potpunosti koristiti postojeće resurse i kapacitete.

 

Ozbiljnost stanja u području gospodarenja otpadom za Grad Zagreb prepoznata je i u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.-2022., kojim se predviđa uvođenje interventne mjere za smanjenje odlaganja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu, a sve s ciljem ostvarivanja nacionalnog cilja za gospodarenje otpadom – odložiti manje od 25% komunalnog otpada.

 

Ova mjera uključuje:

  • izgradnju postrojenja i/ili nabavu opreme potrebne za sortiranje odvojeno sakupljenog otpada;
  • postrojenja za biološki obradu odvojeno prikupljenog biootpada, te
  • postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada nastalog na području Grada Zagreba, a sve do izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Grada Zagreba.

 

Postrojenja treba planirati na način da se kasnije mogu koristiti u okviru funkcije Centra za gospodarenje otpadom. Kapacitet postrojenja potrebno je odrediti sukladno prostornim uvjetima, količini otpada i tehno-ekonomskoj analizi.

 

Radi ispunjenja ciljeva i provedbe interventne mjere iz Plana gospodarenja otpadom, potrebno je žurno preispitati prostorno planske mogućnosti za smještaj svih postrojenja iz mjere, vodeći računa o mogućnostima njihova zadržavanja u okviru i za potrebe budućeg centra za gospodarenje otpadom.

 

Upravo je u tijeku javna rasprava (do 13. siječnja 2017.) o Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Zagreba kojima nije definirana lokacija za izgradnju centra za gospodarenje otpadom. U predloženim izmjenama, međutim, stoji: „Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom predviđen je kao sustav podložan promjenama  i unapređivanjima te se prostorne mogućnosti utvrđuju sukladno posebnim zakonima i propisima. Mogućnosti centra za gospodarenje otpadom na Resniku preispitat će se u posebnom postupku sukladno posebnim propisima te će se tehnološki procesi, lokacije građevina i opreme provjeriti i utvrditi u posebnim postupcima temeljem stručnih podloga“. Navedeno znači da još uvijek nije donesena odluka da novi centar za gospodarenje otpadom bude na lokaciji Resnik, već je isto prepušteno daljnjim analizama, odnosno Grad Zagreb nema rješenja za zbrinjavanje otpada.

 

Sukladno gore navedenom potrebno je žurno pristupiti rješavanju problema otpada u Gradu Zagrebu, budući da je stanje alarmantno. Sve su žaruljice u crvenom. Problem rješenja otpada potrebno je sagledati u nekoliko faza/koraka.

2.1 Prvi korak

Neovisno o gore navedenom, potrebno je žurno osigurati uvjete za ispunjenje prvog koraka u politici gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu.

 

Prvi korak stavlja naglasak na jačanju sustava odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja te ponovne uporabe, s ciljem da se do 2020. godine odvojeno prikuplja papir, metal, staklo i plastika.

 

Kako je to moguće?

1. Potrebno je kroz politiku komunalnog poduzeća osigurati sakupljanje odvojeno prikupljenog otpada. Nedopustivo je da građani koji žele odvajati za to nemaju uvjete, odnosno da Grad nije osigurao nužnu infrastrukturu za odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada.

Odvoz otpada u Gradu Zagrebu danas

Odvoz otpada u Gradu Zagrebu danas

2.Provoditi kontinuiranu edukaciju svih dionika u postupanju s otpadom, počevši od građana pa do uspostave djelatnika u službi za komunalno redarstvo te uspostavljanje kvalitetnije veze s inspektorima zaštite okoliša.

(Tijekom dana često možemo svjesno raditi na smanjivanju otpada koji stvaramo. Od doručka do večere, možemo poduzeti niz sitnih koraka čiji će ishod odrediti koliko otpada stvaramo). Ukoliko prihvatimo da je pametno gospodarenje otpadom 365 dana u godini isključivo stvar boljih navika i uložimo više truda, sigurno ćemo smanjiti količine otpada u Gradu Zagrebu.

 

3.Kroz projekte urbane i komunalne opreme, urediti mjesta za odlaganje otpada koji može biti predmetom ponovne uporabe (korišteno posuđeno, tekstil i sl.). Ovako prikupljene predmete potrebno je odvoziti određenom dinamikom (npr. 2x tjedno) s punktova predviđenih za to u građevine – centre za ponovnu uporabu. U tim centrima vrši se pregled prikupljenih stvari te određuje njihova konačna dispozicija u smislu odvoženja istih potrebitima (humanitarne akcije i sl.) te eventualna prodaja u specijaliziranim trgovinama za njihovu  prodaju. Tako prikupljena sredstva u konačnici se koriste dijelom za humanitarne potrebe, dijelom za edukaciju svih dionika. Ovakva mjesta mogu se ponuditi na upravljanje nezaposlenima te osjetljivim skupinama, poput beskućnika ili liječenih ovisnika, čiji poslovi mogu biti organizirani u njihovom postupku reintegracije u društvenu zajednicu.

 

4.Na javnim gradskim površinama raspoređeno je više od 4.000 spremnika za odvojeno prikupljanje papira i kartona, stakla te plastične i metalne ambalaže. Broj spremnika je potrebno povećati i kontinuirano ih odvoziti. Uz postojeće spremnike potrebno je na javnim gradskim površinama postaviti i spremnike za odvojeno prikupljanje biootpada i tekstila. Raznim aktivnostima treba poticati građane, pogotovo djecu i mlade, na odvojeno prikupljanje otpada.

 

5.Na području Grada Zagreba postoji i devet reciklažnih dvorišta u koje građani bez naknade mogu odložiti još dvadesetak vrsta otpada iz domaćinstva. Broj reciklažnih dvorišta je potrebno povećati na minimum jedno po gradskoj četvrti, a ponegdje i dva. Pored reciklažnih dvorišta, u Gradu je potrebno naći adekvatne površine i za izgradnju sortirnica kao građevina u sustavu gospodarenja otpadom.

 

6.Za potrebe osiguranja ciljeva iz Plana gospodarenja otpadom, potrebno je uspostaviti i kompostane određenih kapaciteta te ih staviti u funkciju. Naime, Zrinjevac je gradska tvrtka koja već ima u funkciji kompostane.

Primjer kompostane

Primjer kompostane

 

7.Jednako tako, Zagrebačke ceste trebaju u okviru svojih postojećih djelatnosti koristiti građevinski otpad, reciklirati ga i koristiti kao novi proizvod za nasipavanje, proizvodnju asfalta, kao i za izradu rubnjaka.

 

Uz pametno i odgovorno upravljanje Gradom, u kratkom vremenu moguće je osigurati uvjete za postizanje gore spomenutih ciljeva.

 

Za sve navedeno potrebna su dodatna sredstva, koja je moguće osigurati iz EU fondova, uz pametno uključivanje Grada Zagreba u državnu politiku u području zaštite okoliša i gospodarenje otpadom.

 

Na taj način dobivamo vrijedne sirovine od kojih nastaju novi proizvodi, čuvamo prirodne resurse, smanjujemo količine otpada koje završavaju na odlagalištima, štitimo okoliš i, što je najvažnije, pokazujemo da nam je stalo kakav ćemo svijet ostaviti budućim generacijama.

 

  • 2.2 Drugi korak

 

Drugi korak je uspostava pametnog sustava odvoženja otpada.

 

Kako je to moguće?

  1. Prema Gradu Zagrebu se ne može niti ne smije odnositi kao jedinstvenoj cjelini. Treba razlikovati različite dijelove Grada. Naime, postoje gradske četvrti u kojem je pretežno obiteljska izgradnja (Sesvete, Brezovica, Podsljeme), višestambena izgradnja (Novi Zagreb, Jarun, Prečko, Špansko). Jednako tako posebnosti imaju  Centar i Gornji Grad. U odnosu na dijelove Grada, potrebno je uspostaviti različito prikupljanje otpada, ali i njegovo odlaganje.
  2. U dijelovima Grada gdje je pretežno obiteljska izgradnja potrebno je dati veći naglasak na kompostiranje otpada i na taj način smanjiti odvoz otpada, ali i njegovu cijenu za svakog građana/domaćinstvo. U tim dijelovima se mogu bez problema uvesti čipirane kante na način da se plaća otpad po količini koja se proizvodi.
  3. U dijelovima Grada gdje je pretežno višestambena izgradnja nije moguće uvesti čipirane kante, ali je moguće uvesti čipirane kontejnere ili čipirane vreće.

 

I drugi korak je moguće provesti vrlo brzo koristeći postojeće resurse. Naime, izuzetno je važno uspostaviti redoviti odvoz smeća, koji je u svojem ritmu različit u užem centru, od rubnih dijelova Grada. Svaki dio Grada treba promatrati kao zasebnu cjelinu s posebnim režimima. Važno je uvesti čipirane kante, čipirane kontejnere i na taj način omogućiti da naši građani plaćaju cijenu smeća prema količini koju proizvode.

 

  • 2.3 Treći korak

 

Treći korak je rješenje preostalog otpada koji se prikupi, a ne reciklira se. To je moguće postići ako se smeće ne gleda kao otpad, nego kao energija.

 

Kako je to moguće?

Da bi se ispunili ciljevi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, obzirom da Grad Zagreb predstavlja oko 20 posto nacionalnog interesa, potrebno je istodobno pokrenuti dva paralelna procesa izgradnje građevina koje će te ciljeve opravdati.

 

U cilju cjelovitog planiranja gospodarenja otpadom na razini Države, a i Grada, važno je na adekvatan način pozicionirati sve građevine u sustavu.

 

1.Odmah je potrebno pristupiti utvrđivanju adekvatnih lokacija za izgradnju:

  • postrojenja i/ili nabavu opreme potrebne za sortiranje odvojeno sakupljenog otpada;
  • postrojenja za biološki obradu odvojeno prikupljenog bio otpada, te
  • postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada nastalog na području Grada Zagreba, a sve do izgradnje centra za gospodarenje otpadom Grada Zagreba.
Toplana na istoku Grada Zagreba

Toplana na istoku Grada Zagreba

2. Odmah je potrebno pristupiti pripremi projektno tehničke dokumentacije za centar za gospodarenje otpadom Zagreb/energana.

 

Sustave pod rednim brojem 1. i 2. potrebno je prostorno sagledati istodobno, kako bi se osiguralo da se građevine koje se grade u cilju ispunjenja interventne mjere iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske mogu integrirati u centar za gospodarenje otpadom Grada Zagreba.

 

Svi spomenuti sustavi mogu se  financirati sredstvima EU, pri čemu centar za gospodarenje otpadom Grada Zagreba potrebno projektirati na period od cca. 30 godina, kako bi se ispunili uvjeti propisani i Uredbom Komisije.

 

Priprema projekta centra za gospodarenje otpadom Grada Zagreba do ugovaranja s izvođačem radova je vrlo složen i kompleksan postupak, koji uključuje ishođenje svih potrebnih dozvola, zaključno s građevinskom dozvolom i izradom studije utjecaja na okoliš, studije izvedivosti te uključivanje ovlaštenih institucija EU koje u svojim resorima imaju vođenje, pregled, odobravanje i praćenje projekta.

 

Ovaj postupak pripreme traje oko 3 godine –  od potpisivanja sporazuma o financiranju sredstvima EU koje Grad treba potpisati ukoliko želi koristiti EU sredstva, do ishođenja lokacijske dozvole. Izgradnja samog centra se može financirati sredstvima EU, a vrijeme izgradnje ovisi o složenosti samog projekta.

 

Iz navedenog je vidljivo da je procedura dobivanja EU sredstava dugotrajna te je u cilju što brže realizacije projekta potrebno  promptno pristupiti svim potrebnim aktivnostima.

  1. Pametno upravljanje Gradom znači korištenje i postojećih prostornih resursa. To znači, u daljnjem postojećem razvoju Grada Zagreba, prvenstveno koristiti dijelove Grada gdje već postoji izgrađena odgovarajuća komunalna infrastruktura. U svom razvoju istočni dio Grada Zagreba je bio dio koji je planiran i na kojem je izgrađena industrija.
  2. Na istočnom dijelu Grada je izgrađena i u funkciji je toplana. Na lokaciji postojeće toplane je moguće izgraditi novu energanu koja će proizvoditi toplinsku energiju.
  3. U fondovima EU nalazi se na raspolaganju 475 milijuna eura za projekte gospodarenja otpadom. Projekt energane, čija je procijenjena vrijednost (ako je na postojećoj infrastrukturno opremljenoj lokaciji) između 150 i 200 milijuna eura, idealan je za financiranje iz fondova EU.

 

Ovaj treći korak je izuzetno bitan. Na taj način otpad nije smeće već nova energija. Grad Zagreb dobiva novu jeftiniju energiju, trajno rješava problem otpada, može sanirati sva divlja odlagališta smeća, ali biti i uz bok svim europskim metropolama u smislu zelene, ekološke metropole.

 

U EU se u 450 postrojenja za energetsku oporabu otpada godišnje obradi oko 78 milijuna tona otpada. Ta količina otpada može energetski zamijeniti 19 posto plina kojeg je 2012. iz Rusije uvezla EU.

 

Postrojenja za energetsku oporabu otpada važan su dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Europske unije. U tim se postrojenjima proizvodi toplinska i električna energija za približno 14 milijuna stanovnika Unije. Na području EU 2013. pokrenuta je gradnja 14 novih postrojenja. Korištenjem goriva iz otpada i miješanog komunalnog otpada kao energenta smanjuje se uvoz i ovisnost o fosilnim gorivima.

 

Građevine za gospodarenje otpadom važan su segment sustava gospodarenja otpadom, kakav  god koncept zagovarale pojedine politike.

 

Ovakvo rješenje korištenja postojeće elektrane-toplane uvelike bi ubrzalo uspostavu centra za gospodarenje otpadom te Grad Zagreb približilo ostvarivanju zadanih ciljeva.

Građevine za gospodarenje otpadom, u smislu obrade i privremenog skladištenja svih vrsta otpada, naprosto su nužna karika u lancu cjelovitog sustava gospodarenja.

 

Važno je prepoznati velike mogućnosti u proizvodnji novih proizvoda od otpada te stvoriti pretpostavke za izgradnju ove vrste građevina.

 

Postojeći zakonodavni okvir stvara značajne barijere u implementaciji građevina za gospodarenje otpadom u prostorne planove.

 

Tako, na primjer, Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 66/11 i 47/13), u članku 12. određuje, između ostaloga, da se u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzonskom poroznosti zabranjuje skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada.

 

Prostor Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, a time i postojeće gospodarske zone, npr. industrijska zona Žitnjak, u III je zoni sanitarne zaštite izvorišta, iz čega proizlaze zabrana gradnje građevina za gospodarenje otpadom.

Gospodarenje otpadom, pa i onim opasnim, predstavlja danas čistu tehnologiju, primjera radi oporaba EE otpada (u svijetu se koristi naziv urbano rudarenje), predstavlja fizičko razdvajanje visoko vrijednih plemenitih metala od ostatnog otpada, a kao rezultat procesa ne nastaju procjedne vode, kao niti emisije u okoliš.

Kroz sustav prostornoga planiranja u Gradu Zagrebu potrebno je stvoriti preduvjete da se otpad stvoren na području grada kroz revitalizaciju gospodarskih zona oporablja, čime se stvaraju uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba

Dokumentom „Obrada i zbrinjavanje otpada i mulja generiranog pročišćavanjem otpadnih voda na javnim sustavima odvodnje otpadnih voda gradova i općina u hrvatskim županijama, WYG International LTd, Hrvatske vode, 2013.“ procijenjeno je da postojeći uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda proizvode oko 35.000-40.000 tona godišnje suhe tvari otpadnog mulja. Od toga oko 50% mulja proizvodi centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba, koji se privremeno skladišti na lokaciji uređaja. Dodatno je procijenjeno da se na nacionalnoj razini približno 2.000 tona mulja godišnje koristi u poljoprivredne svrhe, a 1.000 tona mulja godišnje se kompostira. Preostali mulj uglavnom se odlaže na odlagališta.

Na lokaciji centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba godinama se odlaže mulj. Taj je mulj djelomično moguće nakon miješanja s otpadom s javnih površina (lišće, trava, granje itd.) koristiti u obliku komposta. Međutim, pritom je  potrebna je analiza stručnjaka. U projektu i cjelovitom rješenju uređaja bila je predviđena spalionica, što je potrebno razmotriti kao cjelovito rješenje na nivou, kako Grada tako i Države.

Mulj s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda danas predstavlja veliki problem za Grad, dok je istodobno i resurs. Pametni gradovi Europe mulj koriste  na više načina.

RECIKLIRANJE KOMUNALNOG MULJA U BETONSKOJ INDUSTRIJI – OD MIKROSTRUKTURE DO INOVATIVNIH GRAĐEVNIH PROIZVODA

Hvalevrijedan projekt Građevinskog fakulteta RESCUE istražuje mogućnost i opravdanost ponovne upotrebe mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u betonskoj industriji. Konkretno, ispituje se ugradnja pepela, dobivenog spaljivanjem mulja, u cementni mort i beton. Cilj istraživanja je ispitivanje utjecaja različitih faktora poput temperature spaljivanja mulja, različitih vrijednosti vodocementnih omjera, ugradnje različitih udjela pepela kao zamjene za cement, dodatka drugih materijala i kemijskih dodataka u svrhu postizanja zadovoljavajućih svojstava cementnog morta i betona s ugrađenim pepelom i njihovog eventualnog poboljšanja, uz smanjeno korištenje prirodnih resursa.

Na kraju se može zaključiti da i nakon 15-tak godina razmatranja problema otpada, Grad Zagreb svojom politikom nije predložio odgovarajuće rješenje. Predloženim Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Zagreba, za koje je očekivati da će biti donesene u prvoj polovici 2017. godine,  nije definirana lokacija za izgradnju centra za gospodarenje otpadom, već je, čak štoviše, rečeno da će se mogućnosti centra za gospodarenje otpadom na Resniku preispitati u posebnom postupku sukladno posebnim propisima, te će se tehnološki procesi, lokacije građevina i opreme provjeriti i utvrditi u posebnim postupcima temeljem stručnih podloga. Navedeno znači da Grad Zagreb još uvijek nema rješenja za zbrinjavanje otpada.

 

Otpadom se na ovaj ili onaj način u Gradu Zagrebu bave nekoliko Gradskih tvrtki, i to (direktno):

  • Čistoća
  • Zagrebački centar za zbrinjavanje otpadom
  • ZGOS

(indirektno):

  • Zrinjevac
  • Zagrebačke ceste.

 

Ali, unatoč tome stanje s rješenjem otpada je alarmantno, u pogledu unaprjeđenja sustava gospodarenja komunalnim otpadom, ali i unapređenja sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada te opasnim otpadom.

 

U postupanju s  otpadom Grad Zagreb se ne smije ponašati kao otok. Naime, ozbiljnost stanja u području gospodarenja otpadom za Grad Zagreb prepoznata je i u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.-2022., kojim se predviđa uvođenje interventne mjere za smanjenje odlaganja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu, a sve sa ciljem ostvarivanja nacionalnog cilja za gospodarenje otpadom – odložiti manje od 25% komunalnog otpada.

 

Obveze koje je Hrvatska kao najnovija članica Europske unije preuzela, da do kraja 2018.  gospodari otpadom u skladu s načelima održivog razvoja te da uspostavi cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, izuzetno su značajne, ali je jednako tako važna i odgovornost prema građanima Zagreba, a posebno:

  • da plaćaju otpad prema količini koje proizvode,
  • da se redovito odvozi otpad,
  • da se kroz politiku komunalnog poduzeća osigura sakupljanje odvojeno prikupljenog otpada,
  • da se provodi kontinuirana edukaciju svih dionika u postupanju s otpadom,
  • da se urede mjesta za odlaganje otpada koji može biti predmetom ponovne uporabe, kao zelene otoke – ukopane spremnike. Broj spremnika je potrebno povećati i kontinuirano ih odvoziti.

 

Gospodarenje otpadom jedno je od ključnih područja cirkularne ekonomije koje otpad tretira kao sirovinu za stvaranje nove vrijednosti, novih proizvoda iz otpada i kao energent u proizvodnji električne i toplinske energije.

 

Pametno rješenje, odnosno održivo gospodarenje otpadom kada je riječ o Gradu Zagrebu, potrebno je odraditi u nekoliko koraka, a pri tome treba u potpunosti koristiti postojeće resurse i kapacitete.

 

Kada je riječ o postojećim resursima i kapacitetima, iznimno je značajna sinkronizacija rada gradskih tvrtki koje se indirektno ili direktno bave otpadom, ali i kroz prostorno-plansku dokumentaciju jasno definiranje lokacija i prostornih obuhvata na kojima će se realizirati građevine za rješenje otpada. Pametno upravljanje Gradom znači korištenje i postojećih prostornih resursa. To znači, u daljnjem postojećem razvoju Grada Zagreba, prvenstveno koristiti dijelove grada gdje je već izgrađena odgovarajuća komunalna infrastruktura.

 

Za realizaciju svih ciljeva koji su definirani strategijama te obvezama prema EU, ali prvenstveno prema građanima, potrebno je odmah pristupiti utvrđivanju adekvatnih lokacija za izgradnju:

  • postrojenja i/ili nabavu opreme potrebne za sortiranje odvojeno sakupljenog otpada;
  • postrojenja za biološki obradu odvojeno prikupljenog bio otpada;
  • postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada nastalog na području Grada Zagreba, a sve do izgradnje centra za gospodarenje otpadom Grada Zagreba.

 

Također,  promptno treba pristupiti:

  • pripremi projektno tehničke dokumentacije za centar za gospodarenje otpadom Grada Zagreba;
  • pripremi projektno-tehničke dokumentacije za novu energanu na lokaciji postojeće toplane (istočni dio Grada).