Poglavlja programa će se otvarati u periodima od dva tjedna počevši od 12.siječnja 2017., kad će biti temeljito predstavljeni široj javnosti.

U nastavku možete pročitati sažetke programa.

SLOBODAN I PAMETAN RAZVOJ GRADA

Zagrebu i njegovom gospodarstvu ću vratiti snagu koja mu je dugi niz godina uzimana zbog neodgovornog i koruptivnog upravljanja, zbog socijal-populizma umjesto pametnih i sustavnih rješenja. Pred Zagrebom je izazov stvaranja čvrstih temelja za dugoročnu konkurentnost, rast i razvoj. Tom izazovu odgovorit ćemo na pravi način i uključiti naš grad u europske i svjetske lance vrijednosti.

Posebnu pažnju posvetit ću privatnom i slobodnom poduzetništvu, a novi, Pametni grad bit će najbolja podrška poduzetničkoj slobodi i olakšat će poslovanje. Pametni grad je upravo to – grad slobode djelovanja i stvaranja. Kvalitetan i funkcionalan prostor koji svoje potencijale koristi u potpunosti, a svojim građanima i tvrtkama pomaže u korištenju njihovih potencijala. Pametni grad je grad partner i mjesto u kojem je dobro živjeti i lako raditi. To je Zagreb koji ćemo zajedno stvoriti.

Pametni grad sluša i prepušta inicijativu i rješenja poduzetnicima i organizacijama civilnog društva. Gradska uprava je partner u određivanju osnovnog smjera kako bi se osigurao okvir i infrastruktura za slobodno djelovanje. U upravljanju i provedbi projekata sudjelovat će privatne kompanije i organizacije civilnog društva, a Grad će davati smjer i držati kormilo.

Pametni grad znači i:

  • Digitalni grad – uvođenje e-usluga, brzog širokopojasnog interneta, povećavanje prostora bežičnog interneta (wifi) i osnivanje podatkovnih centara;
  • Energetski održivi grad – energetski učinkovit i siguran, manja emisija štetnih tvari, ugradnja pametnih brojila i pametne mreže, prilagođena rasvjeta, održivo gospodarenje otpadom, zaštita okoliša i održivi razvoj;
  • Protočan i siguran grad – kultura sigurnosti građana, pametna prometna rješenja, protočnost i sprečavanje prometnih gužvi;
  • Kreativna i kulturna sredina – poticat ćemo vrijednosti osobne slobode, slobodnog tržišta, poduzetništva, start-upova, poduzetničkih inkubatora, centara kompetencija, klastera, pametne specijalizacije, kreativnih industrija, digitalnog gospodarstva, uz brendiranje grada kao tehnološke metropole, inovativne i umrežene sredine.

KONKRETNE MJERE ZA RAZVOJ KONKURENTNOSTI ZAGREBA

Prvo i osnovno, ono što ću kao gradonačelnica prvi dan početi je POVEĆANJE KVALITETE JAVNOG UPRAVLJANJA. To je jedan od temelja slobodnog razvoja u svim područjima. Gradska uprava bit će jeftinija i efikasnija i u svakom trenu na usluzi građanima jer zbog toga i postoji. Uvest ćemo visoke standarde upravljanja primjenom pravila iz poslovnog sektora. Sustav ocjenjivanja, nagrađivanja ili sankcioniranja gradske administracije temeljit će se na ocjenama građana i poslovnih korisnika. Korupcija se neće tolerirati nigdje.
Uvest ćemo i profesionalni menadžment u zdravstvene ustanove i bolnice kojima upravlja Grad radi unaprjeđenja kvalitete i učinkovitosti.

Povezano s boljim upravljanjem je i UKLANJANJE ADMINISTRATIVNIH PROCEDURA I PREPREKA. Dugogodišnje iskustvo u Gradu i na nacionalnoj razini, gdje sam kao ministrica značajno unaprijedila procedure i skratila rokove, primijenit ću i na cjelokupni administrativni sustav Zagreba. Dozvole svih vrsta izdavat će se znatno brže, po unaprijed poznatim i javno objavljenim kriterijima i procedurama, jednako za sve. Svi postupci moći će se obavljati u elektroničkom obliku i osigurat ćemo učinkovite mehanizme rješavanja problema, prepreka ili sporova. Gradske propise koji usporavaju poslovanje i razvoj ćemo sami promijeniti, a na državne ćemo snažno i beskompromisno utjecati.

Da bismo svi lakše disali obavezno je i SMANJENJE FISKALNOG I PARAFISKALNOG OPTEREĆENJA. I građane i poduzetnike treba rasteretiti nepotrebnih troškova. Zagrepčani, osim visokih državnih poreza, plaćaju i najviši prirez u zemlji – 18 posto. Moj prijedlog je smanjivanje prireza na 15 posto i ukidanje nepotrebnih parafiskalnih nameta iz nadležnosti Grada. Naravno, zbog smanjenja prireza i nameta radit će se velike uštede u troškovima. Masa plaća, a posebno materijalni troškovi administracije će se postepeno smanjivati. U tom smislu, visoka kvaliteta upravljanja i digitalizacija će biti od velike pomoći. Razne subvencije, dotacije i pomoći Grada davat će se u skladu s jasnim, unaprijed poznatim i javno dostupnim kriterijima. U javnoj nabavi težište ćemo staviti na otvorene javne natječaje, umjesto na izravne pogodbe. Lokalne investicije Grad će prepuštati tržištu koliko je to moguće, uključujući i kroz model javno-privatnog partnerstva. Temeljna briga Grada bit će dobra infrastruktura, a tamo gdje privatni sektor može odraditi bolji posao, neće se uplitati.

Kao važan dio ostvarivanja boljeg upravljanja Gradom neizbježna je i REFORMA ZAGREBAČKOG HOLDINGA. Moj prijedlog je da se razdvoje javne usluge od onih koje mogu samostalno postojati na tržištu. Uloga gradskog komunalnog poduzeća je pružanje javne usluge zadovoljavajuće kvalitete, a ne ostvarivanje profita. Gubici takvog poduzeća ne smiju se prenositi na građane, nego prvenstveno smanjiti racionaliziranjem poslovanja.

Još jedan od nužnih zahvata za ispravljanje štete učinjene Zagrebu je i OSMIŠLJENO I TRANSPARENTNO UPRAVLJANJE GRADSKIM PROSTORIMA. Gradska imovina stavit će se u funkciju razvoja Grada kroz prodaju, najam ili zakup. Neiskorišteni „mrtvi“ kapital je ne samo propuštena prilika, nego i velik trošak za Grad, zbog održavanja i ostalih potreba. Prazni gradski poslovni prostori bit će, po simboličnoj naknadi, na raspolaganju obrtnicima, poduzetnicima i organizacijama civilnog društva, uz uvjet da ulažu u održavanje. To će, sigurna sam, potaknuti revitalizaciju i gospodarsku i društvenu aktivnost mnogih dijelova Zagreba.

Za pregledno upravljanje prostorima obavezno je i UVOĐENJE REGISTRA IMOVINE GRADA. Taj registar sastojao bi se od dva dijela – nekretnina i ostale imovine. Registar bi bio dostupan kroz internet-portal i mobilnu aplikaciju („e-imovina-grada“). Tako bi svaki zainteresirani građanin ili investitor mogao u svakom trenutku saznati sve potrebne podatke, npr. ugovorni odnos zakupa ili najma, ime ili tvrtku korisnika, stanje povrata, oznaku ugovora, vrijednost itd. Registar imovine će omogućiti preglednost i jasne kriterije u dodjeli gradskih stanova na korištenje, isključivo socijalno najugroženijima. Jedna od stvari na kojima ću posebno raditi je ubrzavanje postupaka povrata imovine kako bi se što prije riješili međuvlasnički odnosi i zaštitila vlasnička prava.

U rješavanju stambenog pitanja važnu ulogu će za Zagrepčane imati i NASTAVAK PROJEKTA POTICANE STANOGRADNJE. Kroz model POS tisuće ljudi su postale vlasnici stana i Grad će i dalje osiguravati građevinska zemljišta za nove stanove POS-a, dok god za njih bude interesa.

U smanjenju troškova, ali i podizanju kvalitete života nezaobilazan je ENERGETSKI UČINKOVITI GRAD. Od toga da se nekretnine u vlasništvu Grada prijave na programe energetske obnove zgrada u javnom vlasništvu do stvaranja sasvim nove industrijske grane u Zagrebu, energetska učinkovitost je jedan od temelja kvalitete života i razvoja. Proizvodnja suvremene, energetski učinkovite opreme za pojedine industrije, razvoj temeljen na niskoj potrošnji energije, eko-industrija, inteligentni sustavi prometa i distribucije energije, individualizacija mjerenja i samokontrola distribucije energenata i vode, sve su to kamenčići velikog mozaika energetski učinkovitog i razvijenog Grada kakav bi Zagreb mogao i trebao biti.

Naravno, za pravi razvoj puno ćemo uložiti u POTICANJE PRIVATNOG SEKTORA NA INVESTICIJE U ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ I INOVACIJE I INDUSTRIJSKE KLASTERE. Jedan od problema koji hitno treba riješiti je odvojenost akademske zajednice od gospodarskog života. Istraživanje, znanje, inovacije srž su napretka i na jačanju te veze puno ću raditi. Potičući industrijske klastere poticat ćemo i suradnje u raznim oblicima, za industriju koju je Zagreb potpuno zaboravio.

Vezano uz ostale preduvjete bržeg razvoja je i POTICANJE PAMETNE SPECIJALIZACIJE . Jedan od izazova na koje moramo hitno odgovoriti je definiranje prednosti po kojima će Zagreb biti konkurentan u odnosu na druge europske regije i temeljno je pitanje u kojim segmentima Zagreb može imati svoju šansu. To su sigurno ICT, kreativne industrije, privatno obrazovanje i zdravstvo, farmaceutika, proizvodnja energetske opreme, proizvodnja specijalnih vrsta strojeva i metalnih proizvoda, obrana i promet. Za to ćemo puno posla imati oko usklađivanja i suradnje obrazovanja i istraživanja s gospodarstvom, razvit ćemo sustave prepoznavanja i stimuliranja nadarenih ljudi da ostaju živjeti i raditi u Zagrebu, a ništa manje važno neće biti ni poticanje alternativnih izvora financiranja za istraživačke i poduzetničke pothvate.

Još jedno zanemareno, a važno pitanje je i IZGRADNJA PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE (POSLOVNIH ZONA). Poduzetničke zone ćemo formirati, potpuno infrastrukturno opremiti, kvalitetno povezati s glavnim prometnim pravcima i poticati ih drugim mjerama. Poslovne zone bit će i dobra prilika za povezivanje Grada s neposrednom okolicom, posebno Zagrebačkom županijom.

Često spominjane, ali u Zagrebu gotovo nepostojeće su i INVESTICIJE IZ FONDOVA EU. Prema fondovima EU vodit ćemo neusporedivo proaktivniju politiku nego što je bila dosadašnja. Strateški prioriteti su nam istraživanje, razvoj i inovacije, širokopojasni internet, nove vještine, zaštita okoliša i energetska učinkovitost, održivi promet, uklanjanje „uskih grla“ u infrastrukturi te efikasnost uprave.

Kao potpora poduzetništvu važna je i ZNAČAJNIJA ULOGA RAZVOJNE AGENCIJE GRADA ZAGREBA I CENTARA KOMPETENCIJA. Razvojna agencija (RAZA) bit će mjesto donošenja strateškog programa industrijskog i gospodarskog razvoja i suradnja s klasterima bit će joj ključna uloga. Centri kompetencija (CEKOM) će u suradnji s obrazovnim sustavom provoditi istraživačko-razvojne projekte i razvijati kompetencije u pojedinim područjima kroz savjetovanje, edukaciju, podršku internacionalizaciji, istraživanja, eksperimentalni razvoj itd. Uz to, Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) postat će temeljno mjesto podrške razvoju poduzetništva dajući priliku mladim inovatorima za pokretanje projekata.

Sažeci programa:

Grad Zagreb trenutno ima 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora i taj ustroj, zajedno s pretjeranom centralizacijom, blokira ostvarivanje ciljeva gradskim četvrtima i mjesnim odborima. Moj prijedlog je da FORMIRAMO 11 UMJESTO SADAŠNJIH 17 GRADSKIH ČETVRTI. To bi bili Centar, Maksimir, Trnje, Trešnjevka, Črnomerec, Susedgrad, Novi Zagreb, Stenjevec, Peščenica-Žitnjak, Dubrava i Sesvete. Istovremeno, otvorit ćemo javnu raspravu o statusu Sesveta unutar Zagreba i provjeriti stav građana.

Sva naselja koja se ne nalaze u Generalnom urbanističkom planu (GUP) Grada Zagreba ne bi potpadala pod gradske četvrti, već bi se formirali zasebni mjesni odbori koji bi bili pod izravnom nadležnosti gradske uprave.

Predlažem i NOVI MODEL DECENTRALIZIRANOG FINANCIRANJA – udio sredstava za mjesnu samoupravu u gradskom proračunu treba biti NAJMANJE 20 POSTO, umjesto dosadašnjih 5 posto. Zadržali bi se jednaki kriteriji raspodjele (60 posto prema broju stanovnika, 10 posto prema površini četvrti i 30 posto prema potrebama uređenja i opremanja četvrti). Ta povećana sredstva koristila bi se za izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture, za predškolski odgoj i obrazovanje, za javno zdravstvo, socijalnu skrb, kulturu, tehničku kulturu i sport. Ključna promjena koju bismo uveli je to da gradske četvrti više neće određivati samo prioritete malih komunalnih akcija, nego će donositi obvezujuće planove za sve namjene.

Od novca koji će im pripasti, gradske četvrti 20 posto trebaju „spustiti“ na razinu mjesnih odbora, također po kriteriju 60:10:30. Prijedlozi mjesnih odbora imali bi djelomično obvezujuću snagu za gradske četvrti. Važan dio ovog prijedloga je i smanjenje broja mjesnih odbora, na temelju javne rasprave, a s ciljem formiranja stvarnih „kvartova“.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti dugom tradicijom prostornog planiranja. Prvi prostorni plan koji je u primjeni za Grad Zagreb je Regulatorna osnova Zagreba iz 1865.godine. Od te prve Regulatorne osnove pa do današnjeg Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba bilo je sedam planova koji se mogu nazvati razvojni sa svojom ulogom utvrđivanja temeljne namjene, uređenja i zaštite cjelovitog prostora Grada Zagreba.

Prostorni razvoj Grada Zagreba treba promatrati u povijesnom kontekstu. Naime, nakon Drugoga svjetskog rata, u uvjetima danoga političkog i gospodarskog sustava, došlo je do realnog, iako donekle neselektivnog procesa prostorne preobrazbe naselja i prerazmještaja stanovništva, te koncentracije urbanih funkcija – političkih i gospodarskih u velike gradove. Taj proces traje čitavih pola stoljeća, a nakon proglašenja hrvatske državne nezavisnosti dobiva dodatno političko značenje i razvojne poticaje. Takvi procesi su se u današnje doba globalizacije gospodartsva i trgovine, liberalizacije međunarodnih tokova kapitala, uz rast nadnacionalnih korporacija i ubrzali. Hrvatska se sve više suočava s istim problemima kao i zapadnoeuropske zemlje. Veliki grad kao što je Zagreb raste prebrzo, jer je privlačniji od manjih centara koji ne osiguravaju dovoljan broj radnih mjesta, ali niti sve potrebe za školstvom, zdravstvom i slično. Posljedice su vidljive na primjeru Grada Zagreba koji je kao središnji hrvatski grad odgovoran ne samo za unutrašnji gradski razvitak već i za razvitak u cjelini društva kojemu je on središte. To znači da Zagreb nije obvezatan skrbiti o razvitku samo zbog unutrašnjih potreba i motiva već i zbog posljedica koje bi daljnja centralizacija mogla izazvati na hrvatskom teritoriju.

U posljednjih desetak godina za Zagreb je karakteristično da se nedovoljno promišljala preobrazba pojedinih područja i korištenje i namjena prostora. Nisu se koristili ni postojeći potencijali u izgrađenim zonama, a pasivna zemljišna politika dovela je do, između ostalog, i manipulacija s gradskim zemljištem. Uz sve to, prometna i komunalna infrastruktura nije pratila građevinski rast, a problem gospodarenja otpadom vidljiv je svakim danom i golim okom.

Nakon svih tih procesa u smislu daljnjeg urbanog razvoja Grada Zagreba nameće se PITANJE URBANE OBNOVE. Urbana obnova je tema koja nadilazi graditeljske zahvate u pojedinom gradu. Ona je, osim uz ekonomska, vezana i uz niz društvenih, kulturnih, estetskih pa i upravljačko-političkih pitanja. Urbana obnova, urbana regeneracija, odnosno urbana re-kvalifikacija najčešće se provode za vidljivo zapostavljene gradske četvrti, no pri tome treba voditi brigu da se takve četvrti i susjedstva promatraju u kontekstu grada kao cjeline. Zapuštene gradske četvrti potrebno je privesti novoj namjeni, upravo kroz proces urbane obnove i revitalizacije o čemu svjedoče brojni uspješni projekti revitalizacije koje potiče suvremena urbana politika razvijenih europskih sredina.

Budućnost razvoja Grada Zagreba, odnosno željeni Grad Zagreb 2030 temeljit ćemo  na korištenju postojećih prostornih potencijala kao što su napušteni ili preskočeni dijelovi grada, stvarajući na tim mjestima nove prostorne vrijednosti Grada.

Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), mnoge razvijene zemlje Europske unije poput Austrije, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Švedske već recikliraju više od 50 posto svog otpada. Zadnji podaci pokazuju da se u Hrvatskoj pravilno odvaja i reciklira samo 4 posto otpada. Svaki stanovnik Hrvatske, pa tako i Zagreba, u prosjeku proizvede 1,01 kilogram otpada dnevno, odnosno oko 370 kilograma otpada godišnje. To znači da se u Gradu Zagrebu godišnje proizvede 305.714 tona komunalnog otpada.
Pametno, odnosno održivo gospodarenje otpadom kada je riječ o Gradu Zagrebu potrebno je odraditi u nekoliko koraka, a pri tome treba u potpunosti koristiti postojeće resurse i kapacitete.

PRVI KORAK  je naglasak na jačanju sustava odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja, s idejom recikliranja ili pripreme za ponovno korištenje 50 posto komunalnog otpada.

Kako ćemo to postići?

  1. Kontinuiranom edukacijom, odnosno razvijanjem svijesti o problemima otpada. Tijekom dana često možemo svjesno raditi na smanjivanju otpada koji stvaramo. Od doručka do večere, možemo poduzeti niz sitnih koraka čiji će ishod odrediti koliko otpada stvaramo. Ukoliko prihvatimo da je pametno gospodarenje otpadom 365 dana u godini isključivo stvar boljih navika i uložimo mrvicu više truda, uz preduvjet da Grad obavi svoj dio posla, sigurno ćemo smanjiti količine otpada u Zagrebu. Zato ćemo raznolikim aktivnostima poticati građane, s dodatnim naglaskom na djecu i mlade, na odvojeno prikupljanje otpada.
  2. Na javnim gradskim površinama raspoređeno je više od 4 tisuće spremnika za odvojeno prikupljanje papira i kartona, stakla te plastične i metalne ambalaže. Broj spremnika ćemo udvostručiti i kontinuirano ih odvoziti. Uz postojeće spremnike potrebno je na javnim gradskim površinama postaviti i spremnike za odvojeno prikupljanje biootpada i tekstila.
  3. Na području Grada Zagreba postoji i devet reciklažnih dvorišta u koje građani bez naknade mogu odložiti još dvadesetak vrsta otpada iz domaćinstva. Broj reciklažnih dvorišta je potrebno povećati na minimum jedno po gradskoj četvrti, a ponegdje i dva.

Gore navedeno je moguće postići edukacijom građana, aktivnijom pametnom gradskom politikom u odnosu na problem otpada i promišljanim daljnjim postupcima. Na primjer, Zrinjevac je gradska tvrtka koja već ima kompostane koje je potrebno staviti u funkciju i za potrebe svih građana Grada Zagreba. Jednako tako, Zagrebačke ceste trebaju u okviru svojih postojećih djelatnosti koristiti građevinski otpad, reciklirati ga i koristiti kao novi proizvod za nasipavanje, proizvodnju asfalta, kao i za izradu rubnjaka.

Za sve navedeno nisu potrebna nedostižna dodatna sredstva, već je potrebna želja i volja da se pametno i odgovorno upravlja gradom, koristi postojeće sustave i unapređuje iste. Na taj način dobivamo vrijedne sirovine od kojih nastaju novi proizvodi, čuvamo prirodne resurse, smanjujemo količine otpada koje završavaju na odlagalištima, štitimo okoliš i, što je najvažnije, pokazujemo da nam je stalo kakav ćemo svijet ostaviti budućim generacijama.

 

DRUGI KORAK je uspostava pametnog sustava odvoženja otpada.

Kako ćemo to organizirati?

Prema Gradu Zagrebu, u kontekstnu odvoženja otpada, ne može se niti se smije odnositi kao jedinstvenoj cjelini i pri tome treba razlikovati pojedine dijelove grada prema specifičnosti izgradnje koja u njima prevladava. Naime, postoje gradske četvrti u kojem je pretežno obiteljska izgradnja (Sesvete, Brezovica, Podsljeme), četvrti gdje prevladava višestambena izgradnja (Novi Zagreb, Jarun, Prečko, Špansko), a jednako tako posebnosti ima centar, odnosno Donji i Gornji Grad. Za razne dijelove grada treba uspostaviti različito prikupljanje i odlaganje otpada.

U dijelovima grada s pretežno obiteljskom izgradnjom veći naglasak ćemo staviti na kompostiranje otpada i na taj način smanjiti odvoz, ali i trošak za svakog građanina, odn. domaćinstvo. U tim dijelovima mogu se bez problema uvesti čipirane kante tako odvožnja otpada plaća po količini.

U dijelovima grada gdje je pretežno višestambena izgradnja nije moguće uvesti čipirane kante, ali je moguće uvesti čipirane kontejnere i procijenjene količine otpada koje se proizvode po pojedinom ulazu i broju stanovnika.

I drugi korak je moguće provesti vrlo brzo koristeći postojeće resurse.

 

TREĆI KORAK je rješavanje preostalog otpada koji se prikupi, a ne reciklira se. To je moguće postići ako se otpad ne gleda kao smeće, već kao energija.

Kako ćemo to postići?

Pametno upravljanje Gradom znači i korištenje postojećih prostornih resusra. Na istočnom dijelu grada je izgrađena i u funkciji je toplana. Na lokaciji postojeće toplane je moguće izgraditi novu energanu koja će proizvoditi toplinsku energiju.

U fondovima EU nalazi se na raspolaganju 475 milijuna eura za projekte gospodarenja otpadom. Projekt energane čija je procijenjena vrijednosti, ako je na postojećoj infrastrukturno opremljenoj alokaciji, između 150 i 200 milijuna eura idealan je za financiranje preko fondova EU.

Ovaj treći korak je izuzetno važan. Na taj način otpad više nije smeće, već nova energija. Grad Zagreb dobiva novu jeftiniju energiju, trajno rješava problem otpada, može sanirati sva divlja odlagališta, ali biti i uz bok svim europskim metropolama u smislu zelene, ekološke metropole.

S obzirom na to da su odgoj, obrazovanje i znanost u velikoj mjeri nadležnost države u tom dijelu razvijat ćemo i jačati partnerstvo Grada i države, posebno po pitanju nužne reforme obrazovanja. U isključivoj nadležnosti Grada su rani i predškolski odgoj i obrazovanje pa se u ovom programu najviše bavim tom temom.

Osigurat ćemo odgovarajuće kapacitete za odgoj, naobrazbu i skrb o svoj djeci Zagreba, bez lista čekanja, uz mrežu usluga rane intervencije te kadrovske i materijalne uvjete za razvoj inkluzivnih škola. Ponudit ćemo različite programske sadržaje za djecu, uključujući i različitost u vezi organizacije, dnevnog rasporeda (rad vrtića u dvije i tri smjene) i ukupnog trajanja pojedinog programa. Osigurat ćemo kadrovske i materijalne uvjete za uključivanje djece s teškoćama u svim vrtićima.

Važno je da osiguramo uvjete za dostupan i zanimljiv produženi boravak svoj djeci od 1. do  4. razreda osnovne škole. Osigurat ćemo izvannastavne aktivnosti koje se mogu održavati tijekom školskog dana i integrirati zdravstvenu kulturu u školski prostor, raspored i rutinu. Odgovornost za vlastito zdravlje razvijat ćemo i osiguravanjem zdrave i ukusne školske prehrane.

 

Prioritet nam je usklađivanje obrazovnih programa s izazovima razvoja poduzetništva i tržišnog gospodarstva, ali i modernog društva i demokratske države. Obrazovanje treba biti obrazovanje u funkciji razvoja građanskih, proizvodnih i poslovnih kompetencija. Poticat ćemo razvoj praktičnih vještina te pružiti priliku za razvoj slobodnih i odgovornih građana, a posebno važna je briga i osiguravanje jednakih šansi osobama s invaliditetom.

Promjene nastale brzom demografskom ekspanzijom grada Zagreba i sve većim brojem vozila na prometnicama dovele su do nužnosti reorganizacije i modernizacije prometnog sustava i prometne politike. Smjernice razvoja prometa grada temeljit ćemo na načelima održivog razvoja te pratiti glavne ciljeve koje je postavila Europska komisija (White Paper of Transport) kako bi se dugoročni razvoj prometa usmjerio prema projektima prihvatljivim za sufinanciranje od strane EU. Među prioritetima je daljnji razvoj javnog gradskog prijevoza putnika, razvoj i promoviranje biciklizma, implementacija inteligentnih transportnih sustava te poticanje intermodalnosti. Imajući u vidu veličinu, broj stanovnika i gospodarsku važnost grada Zagreba, njegov prometni sustav mora biti visoko razvijen, efikasan, siguran i nadasve ekološki prihvatljiv. Probleme prometa u gradu rješavat ćemo u cjelini, a ne po prometnim granama ili vrstama prijevoznih sredstava te usklađeno s cjelokupnim razvojem grada i okolice.

  1. INSTITUCIONALNE MJERE U VEZI PROMETA

Da bismo se mogli ozbiljno i sustavno baviti ogromnim problemom kao što je velegradski promet, predlažem da se promet izdvoji iz gradskog mega-ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet u SAMOSTALNI GRADSKI URED ZA PROMET. Također, revitalizirat ćemo i INSTITUT ZA PROMET GRADA ZAGREBA koji će se baviti znanstvenim projektima poboljšanja stanja u prometa u Zagrebu.

 

  1. JAVNI GRADSKI I PRIGRADSKI PRIJEVOZ

U europskim gradovima veličine Zagreba omjer korištenja individualnog i javnog prijevoza je otprilike 50:50, što u Zagrebu nije slučaj. Zbog toga ćemo povećati kvalitetu i atraktivnost javnog prijevoza.

Učinit ćemo ga povoljnijim uvođenjem naplate po prijeđenoj udaljenosti te uvođenjem kombinirane karte za parkiranje na rubnim dijelovima i korištenje javnog prijevoza (park & ride).

U javni gradski i prigradski prijevoz uvest ćemo inteligentne transportne sustave (ITS) kako bi putnicima vozni redovi, lokacije vozila, vrijeme dolaska i slično bili dostupni cijelo vrijeme, prije putovanja, na stajalištima i u samom vozilu. Upotrebom prometne infrastrukture (od žutih traka do pametnih semafora) povećat ćemo protočnost javnog prijevoza jačajući njegovu prednost pred ostalim vozilima. Dio poboljšanog sustava bit će i gradski i prigradski željeznički promet, kao dio jedinstvenog sinkroniziranog javnog prijevoza u Zagrebu.

 

 

  1. REORGANIZACIJA PROMETA U CENTRU GRADA

U središtu grada postupno će se šitriti pješačke zone, uz istovremenu izgradnju garaža na rubnim dijelovima centra i poticanje parkiranja u garažama. Snažnu podršku dat ćemo razvoju biciklizma osiguravanjem parkirnih mjesta za bicikle, biciklističkih koridora traka i staza, nosačima za bicikle u vozilima javnog prijevoza i željeznice. Posebnu pažnju posvetit ćemo povećanju sigurnosti pješaka u prometu, a u suradnji s građanima osmislit ćemo pravedniji i efikasniji sustav naplate parkiranja u gradu.

 

  1. ORGANIZACIJA DISTRIBUCIJE U GRADU

Ovo je problem koji se gotovo uopće ne spominje, a uzrokom je mnogih problema u gradskom prometu. Zbog toga ćemo razraditi model distributivne mreže i logističkih objekata oko središta grada kako bi se dostava mogla obavljati bez ulaska velikih teretnih vozila u grad, uz upotrebu ekološki i prometno boljih rješenja.

 

  1. BOLJE POVEZIVANJE GRADSKOG I PRIGRADSKOG PROMETA

Uspostavit ćemo jedinstven, koordiniran i sinkroniziran sustav voznih redova autobusa, tramvaja i željeznice i urediti dodirne točke gradskog i prigradskog prijevoza. Putnici će na raspolaganju imati najmoderniju tehnologiju putem aplikacija i mogućnost odabira najpogodnijeg modela plaćanja raznih usluga objedinjeno.

 

  1. POVEĆANJE PROTOČNOSTI PROMETA

Konkretnim zahvatima kao npr. izgradnjom novog rješenja za tzv Rotor u Remetincu, proširenjem i denivelacijom Ljubljanske, Zagrebačke i Slavonske avenije i jačanjem propusnosti s njima povezanih cesta. Istovremeno, na području cijelog grada  provest će se prilagodba i dogradnju križanja (posebno na glavnim tranzitnim prometnicama), posebno pretvaranjem križanja u kružne tokove gdje god je to moguće i opravdano. Na semaforiziranim križanjima postavit će se pametni semafori ili semafori s odbrojavanjem. Pametni semafori povećavaju i protočnost i sigurnost prometa, a imaju i mogućnost registriranja vozila javnog prijevoza ili hitnih službi dajući im prednost.

 

  1. SMANJIVANJE INDIVIDUALNOG PROMETA POTICANJEM CAR-SHARING-A I CAR POOLING-A

Poticat ćemo pojedince i podržavati tvrtke u korištenju zajedničkih voznih parkova i „car-sharinga“. Tamo gdje je moguće uvest će se posebne trake za automobile u kojima su minimalno dvije osobe.

 

  1. IZGRADNJA NOVE ŽIČARE PO MODELU JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA

 Nakon dugog niza godina bez žičare, Zagreb i Sljeme opet ćemo spojiti tim efikasnim i u tradiciju grada urezanim javnim prijevozom.

 

  1. UVOĐENJE „SMART MOBILITY USLUGA“

U zagrebački promet uvest ćemo cijeli niz usluga temeljenih na suvremenim tehnologijama koje olakšavaju život i štede vrijeme i novac. Od lako dostupnih informacija o voznim redovima i vremenima dolaska vozila javnog prijevoza do dugoročnog planiranja izgradnje prometne infrastrukture na temelju stvarnih potreba i dinamike prometa.

Veliki broj konkretnih usluga temeljit će se na dobivenim podacima u relanom vremenu, uključujući pronalaženje slobodnog parkirnog mjesta, plaćanje javnog prijevoza mobitelima, planiranje putovanja u realnom vremenu izbjegavajući zastoje i probleme, „bike-sharing“ i „car-sharing“, pristup taksijima itd.

 

  1. DUGOROČNE MJERE

Dugoročno, u Zagrebu ćemo ostvariti povezani sustav javnog prijevoza u kojem su svi sudionici (autobusi, tramvaji, vlakovi i ostali) usklađeni i za njih vrijede jedinstveni modeli naplate, a prometom će se automatski upravljati primjenom inteligentnih transportnih sustava, koji omogućavaju prilagođavanje prometa novonastalim situacijama. Gradski i prigradski promet promatrat ćemo i razvijati kao cjelinu, uz razvoj tračničkog podsustava za povezivanje istoka i zapada i sjevera i juga grada, uključujući i podzemno/nadzemne dionice. Zagrebačku zračnu luku povezat ćemo s gradom brzom tračničkom linijom.

Automobilski promet ubrzat će se denivelacijom i rekonstrukcijom križanja te izgradnjom dva nova mosta preko Save, uz primjenu najsuvremenijih tehnologija pametnog grada za upravljanje svim prometnim sustavima. Teretni promet kroz grad smanjit ćemo razvojem logističko-distributivnih centara i sustava dostave u gradu te izgradnjom „cargo terminala“ koji bi služio i kao pozadinski terminal Luke Rijeka.

Otvorenost, poduzetnost, kreativnost, gostoljubivost i građanska kultura vrijednosti su koje želimo promovirati kroz turističku ponudu Zagreba. Jedno od glavnih pitanja kojima ćemo se baviti je kako privući mlade kreativce koji će kreativne industrije povezati s kulturnom i turističkom ponudom našeg grada. To je prilika za dizajnere, arhitekte i urbaniste, marketing stručnjake, umjetnike itd. Prilike za Zagreb su kulturni, kongresni, festivalski, zdravstveni i wellness turizam, s ciljem povećanja broja noćenja i potrošnje turista. Pri osmišljavanju turističke ponude Zagreba važno je gledati i na bogatu zagrebačku okolicu.

Turizmu Zagreba je nužan strateški marketing i snažna promocija, a posebno na rastućim tržištima. Razvijen izgrađen turistički imidž bitan je za razvoj pozitivnih doživljaja grada, onoga što pokreće moderna gospodarstva. Zbog što bolje promocije Zagreba potreban je pojačan nastup na turističkim sajmovima i kongresnim burzama te sustavna suradnja s turoperatorima, aviokompanijama i turističkim agencijama, kako stranim tako i s domaćim. Nužno je provoditi kampanje o prednostima turizma namijenjene građanima kako bi i sami stanovnici Zagreba dodatno pomagali turistima i time izgrađivali pozitivnu sliku Grada.

Radit ćemo i na stvaranju pretpostavki za razvoj zdravstvenog i wellness turizma i u dijelu kapaciteta lječilišta i specijalnih bolnica, kreirajući nove turističke proizvode i usluge te raznolikost ponude razvojem posebnih ili specifičnih oblika turizma koji nisu sezonskoga već cjelogodišnjega karaktera.

Zagrebu treba i unapređenje smještajne ponude, povećanje broja sajmova i izlagača na Zagrebačkom velesajmu, te uređenje i obnova Autobusnog kolodvora.  Za turizam će biti važna i izgradnja sljemenske žičare i oživljavanje parka prirode Medvednica. Nužno je razvijati i povećati ponudu suvenira i suvenirnica te uspostavljanje suradnje Turističke zajednica grada Zagreba sa što više Turističkih zajednica ostalih gradova, posebno s onima iz susjednih država. Potrebno je licencirati dodatne turističke vodiče na jezicima zemalja čiji turisti bilježe porast dolazaka.

Želim snažno povećanje sudjelovanja Zagrepčana u kulturi i jačanje Zagreba kao međunarodnog kulturnog središta. Kulturu vidim kao dio gradske svakodnevnice i posvuda u gradu.

Programi „Noć Muzeja“ i „Noć kazališta“ prikazali su iznimnu zainteresiranost građana za kulturne programe. Spomenuti koncept pružanja gratis programa građanima jednom godišnje, potrebno je razviti na polugodišnjoj razini (u zimskom i ljetnom periodu) od strane gradskih ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Zagreb. Radit ćemo na razvoju i realizaciju kulturnih i umjetničkih programa kao dopunskih obrazovnih programa posebno prilagođenih korisnicima u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te staračkim domovima u suradnji s resornim ministarstvima (od predstavljanja umjetnika do formiranja reproduktivnih ansambala poput pjevačkih zborova, kazališnih, književnih i recitatorskih sekcija i dr). Aktivnom politikom očuvanja i razvoja kulturno-umjetničkog amaterizma kao najšireg pristupa kulturi potaknut će se stanovnici na aktivnu participaciju u kulturi s ciljem razvijanja njihovih osobnih stvaralačkih potencijala. Bitno je pretvaranje zapuštenih prostora u koncertno-izvedbene prostore, besplatno korištenje prostora i glazbene i druge opreme za uvježbavanje nastupa učenika i studenata te ostalih dobnih skupina.

I knjižnice treba jače uključiti u zajednicu tako da osim  mjesta za posuđivanja knjiga postanu mjesta aktivne participacije u kulturi, odnosno izgradnje i prezentacije kulturnih programa. Snažno ću se zauzimati za razvoj kulturnih programa koji privlače turiste, posjetitelje i stanovnike jedne gradske četvrti u drugu s ciljem upoznavanja posebnosti grada Zagreba. Može se iskoristiti i potencijal rijeke Save za razvoj riječnog festivala kulture. Organizirat ćemo prijevoz osoba s invaliditetom i umirovljenika na kulturne manifestacije, a poticat ćemo i trgovačke centre da u svoje prostore uvrštavaju kulturne programe.

Nužno je znatno poboljšanje rada Centara za kulturu grada Zagreba. Poticat ćemo besplatno korištenje dvorana Centara za kulturu za neprofitne nastupe kvalitetnih amaterskih skupina. Nužni su financijski poticaji za dugoročne najmove prostora (uz nadzor korištenja) od strane umjetnika i kulturnih organizacija s ciljem njihovog djelovanja i prezentiranja u gradskim četvrtima. Poticat ćemo izgradnju mentorskih programa radi nastajanja i postojanja programa kreativnih pojedinaca (stanovnika) i profesionalaca.