Promet

PAMETNO UPRAVLJANJE PROMETOM U GRADU ZAGREBU

Promjene nastale brzom demografskom ekspanzijom Grada Zagreba te sve većim brojem automobila na prometnicama dovele su do nužnosti reorganizacije i modernizacije zastarjelog prometnog sustava i prometne politike. Smjernice razvoja prometa Grada Zagreba moraju se temeljiti na načelima održivog razvoja te pratiti glavne ciljeve koje je postavila Europska komisija (Bijela knjiga 2011. – White paper 2011) kako bi se dugoročan razvoj prometa usmjerio prema projektima prihvatljivim za sufinanciranje od strane EU. Među prioritetima je daljnji razvoj javnog gradskog prijevoza putnika, razvoj i promoviranje biciklizma, implementacija inteligentnih transportnih sustava te poticanje intermodalnosti.

Imajući u vidu veličinu, broj stanovnika i gospodarsku važnost Grada Zagreba, njegov prometni sustav mora biti visoko razvijen, efikasan, siguran i nadasve ekološki prihvatljiv. Problemi prometa u Gradu Zagrebu moraju se proučavati u cjelini, kao dio cjelokupne razvojne problematike regionalnog  (matičnog) središta i njemu prigradskih naselja, a ne po prometnim granama, odnosno vrstama prijevoznih sredstava.

Od izuzetne važnosti za učinkovito funkcioniranje Grada, a time i prometa u njemu je izrada Strategije razvoja Grada Zagreba. Plan razvoja prometa morao bi biti kompatibilan toj Strategiji , što bi osiguralo organiziraniji pristup smjernicama prometnog razvoja.

Mjere predviđene planom razvoja prometa u Gradu Zagrebu treba podijeliti na hitne i dugoročne.

I HITNE MJERE

Bez velikih financijskih investicija moguće je povećati efekte prometne mreže u cjelini:

  • poboljšanjima na raskrižjima, stajalištima ili kolodvorima utjecati na propusnu moć i brzinu putovanja;
  • završiti predviđene prometnice u Gradu koje nikad nisu do kraja završene;
  • unaprijediti prometnu signalizaciju.

S obzirom na to da promet utječe na sve segmente urbanog života i da njegova kompleksnost ima višestruki utjecaj na funkcioniranje i razvoj Grada, potrebno je osnovati samostalni Gradski ured za promet. Pitanjima prometa trenutno se bavi „mega-ured“ – Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet –  u kojem prometni razvoj ne dobiva potreban značaj.

Ured bi kontinuirano nadzirao funkcioniranje prometa, određivao prioritete realizacije projekata, a kao njegov bitan dio djelovao bi i Gradski savjet za sigurnost prometa.

Između ostalog, Ured bi dodjeljivao višegodišnje ugovore (PSO – Public Service Obligation) svim javnim prijevoznicima za pružanje usluga (izvršenje voznog reda), izrađivao vozne redove svih podsustava javnog prijevoza, raspoređivao novčana sredstva prijevoznicima prema ugovorima i sl. Također bi se sa znanstvene strane bavio projektima za poboljšanje prometa u Gradu.

U gradovima veličine Zagreba (od 500 tisuća do milijun stanovnika) udio korištenja individualnog motoriziranog prijevoza je ispod 50 posto, dok se preostali dio odnosi na javni prijevoz, bicikliranje i pješačenje. Potrebno je poduzeti mjere za povećanje razine kvalitete usluga i atraktivnosti javnog prijevoza:

  • učiniti ga povoljnijim uz pravedniju raspodjelu troškova (npr. uvođenjem relacijskog tarifnog sistema naplate vožnje po pređenoj udaljenosti (broju stanica) te uvođenjem sustava potpune kontrole naplate. Tim bi se sustavom prikupljali točni statistički podaci o potrebama građana za prijevozom, čime bi se mogla kvalitetnije planirati prijevozna ponuda na određenim relacijama;
  • uvesti kombinaciju parkirne karte za automobile parkirane na rubnim područjima grada i dnevne karte za javni prijevoz (dnevna parkirna karta vrijedila bi i kao karta za javni prijevoz);
  • uvesti upotrebu inteligentnih transportnih sustava (ITS) u javni gradski i prigradski prijevoz te time zadovoljiti zahtjeve koje putnici najčešće postavljaju:
    • prije putovanja: vozni red, vrijeme putovanja, promjene unutar prijevoznog procesa (internetskim stranicama i aplikacijama za mobilne uređaje);
    • na stanicama i stajalištima: digitalni prikaz redoslijeda vožnje i promjena voznog reda (nedostatak informacija izaziva nestrpljenje, a čekanje se čini duljim);
    • unutar vozila: nazivi stanica radi što lakše orijentacije, informacije o gužvama na određenim mjestima itd. (digitalni prikazi informacija);
  • omogućiti putniku mogućnost online planiranja putovanja sa svim presjedanjima i potrebnim vremenom putovanja (real time journey planning);
  • uvesti nove autobusne linije te uvjetovati prometovanje vozilima koja zadovoljavaju ekološke standarde;
  • povećati protočnost prometa korištenjem sustava davanja prioriteta vozilima javnog prijevoza putnika (kolnicima rezerviranim isključivo za promet javnim vozilima, posebno obilježenim voznim trakama – „žutim trakama“, gdje god za to ima uvjeta, izgradnjom fizičkih barijera koje će imati ulogu sprečavanja ometanja prometovanja vozila javnog prijevoza, uvođenjem pametnih semafora i detektora za registriranje vozila javnog prijevoza);
  • pješaci, biciklisti i javni masovni putnički prijevoz moraju imati apsolutni prioritet (u regulaciji i investiranju);
  • povećati frekvenciju gradskog i prigradskog željezničkog prometa te povećati broj stanica. Moguće je bez infrastrukturnih zahvata postići interval vlakova od svakih 15min. Prijedlog novih lokacija stanica su Savski most, Trokut i Heinzelova;
  • izgradnja većih parkirališta uz željezničke stanice izvan gradskog područja, u vlakovima omogućiti opciju „biciklom u vlak“;
  • sinkronizirati sve vidove javnog prometa (usklađivanje voznih redova i uvođenje zajedničkih voznih karata) – korištenje jedinstvene karte odnosno mjesečne/godišnje pretplate za željeznicu – autobus – tramvaj;
  • stvoriti učinkoviti integrirani prijevoz putnika u sklopu projekta integriranog prijevoza putnika tri županije: Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija korištenjem portfelja jedinstvenih prijevoznih karata za sve podsustave prijevoza (vlak, tramvaj, autobus, žičare…);
  • podizati razinu kvalitete prometne uslužnosti (udobnosti i komfornosti prijevoza);
  • web stranicu ZET-a učiniti višejezičnom.
  • Dodatno reducirati promet u užem središtu Grada paralelno šireći pješačke zone, otvarajući središte Grada za turizam. Europska komisija je 2010. godine u Bijeloj knjizi o jedinstvenom europskom prometnom području (White Paper: Roadmap to a Single European Transport Area) donijela i troslojni paket mjera za rekonstrukciju urbanog prijevoza do 2050. godine. Prije svega, namjera je ukloniti motorna vozila na klasičan pogon iz središta gradova, nadomjestiti ih zamjenskim pogonskim sustavima (električna motorna vozila, vozila na hidrogeni pogon i sl.) te povećati kapacitete javnog prijevoza;
  • izgradnja garaža na rubnim dijelovima centra (ne u centru) te koristiti postojeće garažne i parkirne kapacitete za sustav Park and Ride;
  • potencirati upotrebu garaža u odnosu na parkiranje na ulici. Na primjer, uvođenje parkirnih karata koje vrijede i kao vozna karta u javnom gradskom prijevozu;
  • poticanje i podrška biciklizmu:
    • javne garaže za bicikle;
    • razvoj brzih biciklističkih koridora
    • nosači za bicikle na ZET-ovim autobusima;
    • unošenje bicikala u željeznice;
    • širenje i uređenje smislene, povezane mreže biciklističkih staza;
  • na prometnicama koje nisu glavni tranzitni pravci uvesti zone 30 kako bi se biciklistički promet odvijao na kolniku, a nogosup bio vraćen pješacima
  • povećati sigurnost pješaka u blizini osnovnih škola, s obzirom na to da se dosta škola nalazi na frekventnim prometnicama;
  • u suradnji s građanima (anketiranjem) pronaći pravedniji sustav naplate parkiranja. Na primjer, kvartovskim parkirnim zonama bi se izbjegao povlašteni status korisnika viših parkirnih zona i potaknulo korištenje javnog gradskog prijevoza, što bi rezultiralo dostupnijim parkirnim mjestima.
  • jačanje propusnosti ortogonalnih pravaca u odnosu na primarne tranzitne prometnice (Vukovarsku i Ljubljansku – Zagrebačku – Slavonsku aveniju):
  • denivelacijom cestovnih pravaca u odnosu na željezničke pruge koje prolaze kroz Zagreb u cijeloj dužini;
  • prilagodbom i dogradnjom križanja s primarnim tranzitnim prometnicama.

Uvođenje kružnih tokova na križanjima – koristiti kružne tokove umjesto vertikalne signalizacije gdje god je to moguće.

Prednosti kružnih tokova:

  • brži protok prometa uz kraće intervale zaustavljanja u odnosu na klasična križanja s vertikalnom svjetlosnom signalizacijom;
  • ekološki su prihvatljiviji jer smanjuju emisije štetnih plinova;
  • manja vjerojatnost teških prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama zbog obaveznog smanjivanja brzine prilikom ulaska vozila u kružni tok;
  • niži troškovi izgradnje jer nema nadzemnih i podzemnih instalacija neophodnih za svjetlosnu signalizaciju, kao ni naknadnih troškova održavanja.

 

Uvođenje pametnih semafora i semafora s odbrojavanjem na većim križanjima:

  • pametni semafori povećavaju sigurnost, propusnost na križanjima te imaju mogućnost registriranja vozila javnog gradskog prijevoza dajući im prioritet.

 

Popraviti stanje prometnica u Gradu Zagrebu:

  • Stanje prometnica na području Grada Zagreba zahtijeva program optimalnog održavanja prometnica, no svakako je potrebno naglasiti da je nužno povećanje sredstava za redovito održavanje, naročito pri opremanju prometnica na najviše sigurnosne standarde i njihovu modernizaciju.

Zagreb se nalazi na Paneuropskom koridoru Transeuropske prometne mreže (TEN), na koridorima V i X, stoga treba:

  • prilagoditi regulative distribucije u svrhu bolje organizacije i održivog razvoja Grada;
  • razraditi distributivnu mrežu i postavljanje važnih logističkih infrastrukturnih objekata oko šireg središta Grada:
    • izgraditi jedan ili više logističko-distribucijskih centara s kontejnerskim terminalom sa suvremenim pretovarom kontejnera između vlakova i kamiona. Prijedlog lokacije je područje uz Zagreb Ranžirni kolodvor zbog blizine autoceste, aerodroma i ostale infrastrukture. Izgradnjom terminala omogućio bi se i kvalitetniji intermodalni transport u čitavoj Hrvatskoj jer bi terminal vršio funkciju i pozadinskog lučkog terminala Luke Rijeka.
  • zabraniti ulazak velikih teretnih vozila u Grad te organizirati distribuciju u užem centru s ekološki prihvatljivim rješenjima. Korištenje cargo bicikala, malih električnih dostavnih vozila i teretnih tramvaja (u noćnim satima kad je opterećenje prometa smanjeno) već su dugo standard u razvijenim zemljama;
  • Poticanje izgradnje i obnove industrijskih kolosijeka i njihovog korištenja u svrhu gradske logistike (EU snažno podupire te je moguće sufinanciranja EU novcem).

Smart mobility tehnologije i sustavi nude razne mogućnosti koje pozitivno utječu na sve sudionike prometa i moraju biti prioritet uz implementaciju ostalih funkcija inteligentnih transportnih sustava (ITS). Bile bi pod nadzorom Ureda za promet.

  • Putnici dobivaju pouzdaniji prijevoz u smislu vremena putovanja, povezivanja linija i troškova putovanja; informacije o slobodnim kapacitetima (car sharing, bike sharing, parking); plaćanje prijevoza mobitelom; mogu izabrati rutu prema vlastitim zahtjevima (najkraću, najbržu i sl.);
  • pružatelji usluga mogu bolje balansirati između trenutne potražnje za prijevozom i ponude te, po potrebi, birati alternativne prijevozne oblike;
  • urbanistički planeri mogu kvalitetnije planirati buduću infrastrukturu koja će se temeljiti na stvarnim informacijama o zahtjevima (potrebama) i „ponašanju“ prometa;
  • gradske vlasti ostvaruju ekonomski rast od razvoja gospodarskog sektora fokusiranog na tehnologiji, podacima i informacijama.

Veliki broj usluga zasniva se na dobivenim podacima ostvarenim u trenutnom vremenu.

  • Smart parking – unapređena mogućnost utvrđivanja najboljeg dostupnog parkirnog mjesta na osnovi cijene i blizine u odnosu na trenutnu lokaciju.
  • Smart ticketing – jednostavno plaćanje usluga prijevoza korištenjem tehnologije Near Field Communication (NFC) na mobilnim uređajima, plaćanje taksi usluga preko online platformi itd.
  • Planiranje putovanja u realnom vremenu – mogućnost planiranja puta od točke A do točke B (C itd.) u realnom vremenu.
  • Komandni i kontrolni centar – ima sposobnost prikupljanja podataka u realnom vremenu iz cijelog transportnog sustava, interpretira trenutno i predviđa buduće stanje na temelju prijašnjih iskustava. Svi sudionici prometa primaju informacije koje im pomažu u planiranju puta, izbjegavanju potencijalnih problema, itd.
  • Bike sharing – mogućnost korištenja bicikala svugdje po gradu omogućujući alternativni oblik prijevoza, kao i način povezivanja različitih vrsta prijevoza (putovanja), posebno na završnim dijelovima putovanja.
  • Car sharing – mogućnost korištenja automobila svugdje po gradu omogućujući alternativni oblik prijevoza, kao i način povezivanja različitih vrsta prijevoza (putovanja).
  • Poziv taksi vozila – odgovarajući pristup uslugama taksija putem omogućavanja izbora npr. vrste goriva itd., na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

II DUGOROČNE MJERE

Prometne gužve u Gradu dugoročno i trajno moguće je smanjiti samo izgradnjom dva nova mosta čija je svrha rasterećenja ulaza u Grad preko rotora Remetinec i rasterećenja kritičnih točaka u prometnoj mreži. Rotor Remetinec ima danas 100.000 voz/dan, pri čemu nije problem broj vozila nego neuravnoteženost prometne potražnje. Njegova rekonstrukcija bi više pridonijela smanjenju nesreća nego rješavanju problema zagušenja.

  • Jedan most bi se gradio u produžetku Strojarske ceste te bi prolazio kroz urbano tkivo Zagreba;
  • drugi bi prolazio zapadnim dijelom Grada i rješavao bi problem prometnih gužvi na vanjskom krugu.

Novi mostovi trebaju biti građeni po kriteriju održivog prometa – trebaju imati i cestovni i tračnički prijevoz (vlak ili tramvaj) te naravno biciklističke i pješačke staze.

Ova inicijativa je već odavno razrađena kroz određena istraživanja i projekte ali nikad se nije realizirala. Izgrađena pruga bila bi pruga Podsused – Samobor – Bregana.

Umjesto klasičnog metroa, Zagreb treba razvijati kombinirani podzemni i nadzemni tračnički sustav. Zagrebački podzemno-nadzemni tračnički sustav zasigurno je jedan od poželjnih oblika javnog masovnog prijevoza putnika u cilju poboljšanja prometnog sustava Grada Zagreba. Slična rješenja primjenjuju mnogi razvijeni europski gradovi (Stuttgart, Salzburg, Zürich, Bologna, Leipzig, Manchester…).

Ovim projektom omogućila bi se  bolja i brža povezanost sa zračnim prometom. Strategije EU podržavaju povezivanje svih glavnih aerodroma željeznicom te prigradskom i daljinskom (InterCity). Uz razvijeni IPP sustav aerodrom će tako vrlo kvalitetno biti povezan sa čitavom prigradskom regijom. Projekt zahtjeva gradnju željezničkog kolodvora na aerodromu i produljenje već postojeće željezničke pruge do tog kolodvora.

Izgradnjom nove žičare s gondolama kapaciteta 6 – 10 putnika, kraćim intervalom slijeđenja između kabina i brzinom kretanja od 5 – 6 m/s, skratilo bi se vrijeme putovanja na 15-ak minuta, a prijevozni kapacitet porastao bi na 1500 – 2000 putnika u jednom satu.

Nova žičara kretala bi se po trasi stare, ali bi donju stanicu žičare bilo potrebno izgraditi na tramvajskom okretištu Dolje, a gornja stanica trebala bi biti kod TV tornja.

Na novoj donjoj stanici žičare, osim tramvajskog stajališta, potrebno je izgraditi i parkiralište za nekoliko stotina automobila (predviđeno 1030 pm) te bi na taj način prestala potreba za autobusnim prijevozom izletnika, planinara, skijaša, bordera, biciklista i drugih s Mihaljevca na Sljeme. S obzirom na to da se za pogon žičare koristi električna energija, troškovi prijevoza znatno su niži u odnosu na prijevoz autobusima. Također je pouzdaniji u slučaju snijega jer on ne utječe na prometovanje žičare, za razliku od cestovnog prometa. Nedostatak žičare može biti tek prekid prometovanja u slučajevima jakog vjetra. Smatra i da su “s ekološkog motrišta žičare daleko najprihvatljiviji oblik prijevoza jer ne stvaraju ispušne plinove, buku, vibracije niti druge štetne pojave”.

Izgradnjom žičare mogao bi se zabraniti pristup automobilima na Sljeme tijekom vikenda, skijaške sezone i drugih događanja. Na taj način žičara bi dobila puni smisao i maksimalnu iskoristivost, smanjile bi se gužve na Medvednici, a sačuvala bi se i priroda od zagađenja. Sustav žičare treba biti dio IPP-a.

Sustav lokalnog javnog prijevoza putnika u kojem su sva vozila javnog prijevoza (vlakovi, autobusi, tramvaji) objedinjeni u zajednički sustav prijevoza putnika. Za sve linije javnog prijevoza vrijede jedinstvene (zajedničke) karte na području grada Zagreba i njegove okolice te imaju usklađene vozne redove. Ovaj sustav temelji se na razvijenim sustavima javnog prijevoza kojeg koriste razvijene zemlje Europske unije i svijeta te je podržan i prepoznat kao optimalan sustav organizacije javnog prijevoza u svim temeljnim strateškim europskim dokumentima.

Razvojem i implementacijom inteligentnih transportnih sustava (ITS). ITS je upravljačka i informatičko-komunikacijska nadgradnja klasičnog prometnog i transportnog sustava, tako što se postiže bitno veća propusnost, sigurnost, zaštićenost i ekološka prihvatljivost u odnosu na rješenja bez ITS aplikacija. Atribut „inteligentni” općenito označava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenjivim uvjetima i situacijama, pri čemu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u stvarnom vremenu. ITS rješenja uključuju redizajn prometne infrastrukture novim prometnim rješenjima organizacije i vođenja tokova, inteligentnim navođenjem na rute s manjim opterećenjem, informiranjem o slobodnim parkirnim mjestima, daljinskim praćenjem tereta i vozila,  upravljanjem incidentnim situacijama u prometu itd.

Promjena prometne paradigme koju predlaže ovaj program (promet je važna funkcija Grada Zagreba i mora se komplementarno razvijati sa strategijom razvoja Grada, a ne kaskati i sanirati „štetu“), biciklističkom prometu, uz javni prijevoz, daje najvažniju ulogu.

Puno godina se već u Zagrebu grade biciklističke staze, ali one predstavljaju nusprodukt izgradnje cesta. Zato danas imamo velik broj biciklističkih staza ukupno velike duljine, ali većinom nepovezanih i nefunkcionalnih.

Izgradnjom biciklističke magistrale stvara se osnovica biciklističke mreže na koju se mogu povezati postojeće i planirane biciklističke staze.

Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi daje mogućnost brojnih rješenja (biciklističke prometnice, signalizacija i oprema, parkirališta i spremišta, sustavi javnih bicikala) koja će se iskoristiti da biciklistička magistrala, osim kralježnice zagrebačkog biciklističkog sustava, postane glavni pokretač uvođenja kulture redovitog bicikliranja u Gradu Zagrebu.