Socijalna politika

PAMETNA SOCIJALNA POLITIKA

U području socijalne skrbi, Grad Zagreb troši oko 27%[1] svog proračuna na različite oblike socijalnih pomoći, te oko 6% proračuna za naknade građanima i kućanstvima[2], čime slovi kao socijalno osjetljiv grad. Međutim, usporedbom s drugim gradovima, vidljivo je na primjer, da postoje gradovi sa širim kriterijima socijalnih naknada od Zagreba (Rijeka) ili sustavno postavljenim programima uključivanja i podrške građanima. Do sada nije provedena temeljita i sveobuhvatna analiza učinkovitosti pojedinih oblika socijalne pomoći u Zagrebu niti njihove pravične raspodijeljenosti (da li uključuju sve ranjive skupine i u kojoj mjeri), kao što ne postoji analiza potreba i podaci o udjelu pokrivenosti postojećim socijalnim uslugama. Štoviše, način informiranja o različitim vidovima pomoći onemogućuju stjecanje cjelovite slike i, što je još važnije, čini pristup socijalnoj skrbi zastarjelim, nedovoljno informativnim, šturim i loše organiziranim, bez korištenja pogodnosti modernih informacijskih tehnologija. Pristup naknadama je u 21. stoljeću još uvijek opterećen potrebama za obilaskom različitih gradskih ureda i, često nepotrebnim, papirnatim dokazivanjem statusa. Način na koji se odobravaju i isplaćuju socijalne naknade i ostali oblici podrške stavlja naše sugrađane u marginaliziranu poziciju nemoći, ovisnosti i diskriminacije, a nedovoljno napora se ulaže da im se pruži podrška u samostalnom ostvarenju životnih potreba.

U Zagrebu žive naši sugrađani koje se određuje nazivima: „siromašni“, „beskućnici“, „stari“, „nemoćni“, „ovisnici“, „invalidi“.  Takvo etiketiranje dovodi ih u poziciju obespravljenosti, „socijalnog srama“ osoba o kojima se skrbi, a ne ravnopravnih građana koji se nalaze u nepovoljnim životnim okolnostima.

U 21. stoljeću Zagreb zaslužuje obuhvatnu, uključujuću i inovativnu socijalnu politiku, zasnovanu na dokazima, modernoj praksi, informacijskoj tehnologiji i praćenju učinkovitosti. Takva socijalna politika uključuje integraciju prava i usluga sugrađanima u situaciji ili riziku od socijalne isključenosti koja nastaje iz povremeno/privremenih ili trajnih razloga: siromaštva, nezaposlenosti, neriješenog stambenog pitanja, gubitka posla, invaliditeta, trajne ili privremene bolesti, dobno uzrokovanih rizika itd., uz poseban naglasak na zaštitu prava i dobrobiti djece. U svakom području rada, strateški planovi moraju biti zasnovani na analizi, uključivati jasne pokazatelje koji nam omogućuju praćenje uspješnosti planiranih mjera, kako bi mogli pratiti njihovu uspješnost i po potrebi ih mijenjati. Operacionalizacija strategije zahtjeva jasne hodograme i njihovo poštivanje te praćenje provedbe i njihove učinkovitosti u odnosu na financijske alokacije. Također, moderna socijalna politika mora pokazati fleksibilnost i prilagodljivost socijalnim i geopolitičkim promjenama, posebno vidljivima nakon ulaska RH u Europsku uniju. Upravo je u Gradu Zagrebu najbrojnija populacija migranata/izbjeglica i tražitelja azila u potrebi cjelokupnog životnog zbrinjavanja i zaštite.

U tom smislu potrebna je i promjena koncepta socijalne politike, u kojem socijalna politika postaje  ulaganje u prevenciju i prevladavanje teškoća putem dostupnih i građanima prilagođenih usluga. Neophodno je  uvođenje i podrška socijalnim inovacijama te transparentno financiranje putem raspodjele troškova između korisnika i Grada, u omjeru i u skladu s individualnim i obiteljskim mogućnostima pojedinog korisnika. Stvarno, a ne fiktivno, sudjelovanje ciljnih skupina u razvoju strategija i mjera te u njihovoj evaluaciji, ključno je za pravilnu usmjerenost i vrednovanje njihove uspješnosti. Osim ustanova socijalne skrbi, u ovom području su ključne udruge građana kojima treba osigurati način financiranja koji je ciljan i transparentan i koji osigurava dugotrajnost i pristupačnost usluga građanima kojima su one potrebne, kao i prilika za inoviranje. U skladu s ovim pristupom stvaraju se uvjeti za sudjelovanje svih građana u životu Grada i sukreiranje prilika za povećanje vlastite kvalitete života.

Lokalna zajednica nije samo geografski/urbanistički definirano područje. Zajednicu čine ljudi/građani, njihov uvid u vlastite i potrebe susjedstva te aktivno uključivanje, u cilju poboljšanja uvjeta za ugodan i siguran život.

[1] Socijalni plan Grada Zagreba 2014-2020, www.zagreb.hr/default.aspx?id=70651
[2] Vodič kroz proračun Grada Zagreba za 2017. godinu http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/financije/PRORACUN%202017/Vodi%C4%8D_prijedlog_proracuna_ZGB_2017_final%20(1).pdf

1. MODERNIZACIJA I DOSTUPNOST SOCIJALNIH PRAVA

Zagreb naoko prednjači u Republici Hrvatskoj u iznosu socijalnih naknada koje isplaćuju jedinice lokalne (samo)uprave. Kao jedan od svega 30% gradova i općina u RH, Zagreb isplaćuje naknadu za troškove stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade, kao i brojne, međusobno ne uvijek povezane, naknade i pomoći. Međutim, iako minimalni troškovi života u Zagrebu nisu jednaki minimalnim troškovima života u drugim sredinama, do sada se nije posvećivala pažnja iznalaženju rješenja za prevenciju i premošćivanje situacija urbanog siromaštva.

Usprkos modernim tehnologijama, način informiranja građana o pravima, uvjetima za stjecanje prava te načinima njihovog ostvarivanja je zastario i neinformativan. Mrežne stranice Grada su teško pretražive, s ograničenim informacijama i uputama,  uz popis gradskih ureda i njihovo uredovno vrijeme te tekst koji kaže: „Ured će na oglasnim pločama gradske uprave istaknuti popis ili pregled odgovarajućih dokaza, odnosno isprava, potrebnih za ostvarivanje prava.” Potreba za obilaskom brojnih ureda i donošenja potkrepljujuće dokumentacije kako bi se saznalo za prava koja im pripadaju ili ih mogu ostvariti su ostatak zastarjelog načina komuniciranja s građanima i institucionalizira neravnopravan odnos moći građana i institucija kojima je svrha da budu na njihovoj usluzi.

Grad Zagreb je izradio Socijalni plan Grada Zagreba 2014.-2020. (dalje: Socijalni plan) kao dokument koji obuhvaća detaljnu popis kapaciteta, dostupnost mreže socijalnih usluga koje su uglavnom usmjerene na usluge koje pružaju ustanove. U njemu su navedeni brojni prioriteti, ali nedostaju ključni odgovori na pitanje što će se konkretno napraviti, kada će se napraviti te kako ćemo znati da smo u tome bili uspješni.

Dostupnost usluga iz područja socijalne zaštite i socijalnog uključivanja u Zagrebu je izrazito neravnomjerna. Na primjer, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Zaklada „Zajednički put” u okviru pružanja pomoći socijalne skrbi Grada Zagreba pružaju savjetodavnu pomoć korisnicima pomoći socijalne skrbi, udomiteljima, nezaposlenim osobama i drugim osobama u socijalnoj potrebi ili osobama koje su se našle u nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima, putem Savjetovališta socijalne zaštite na samo jednoj  lokaciji u Gradu (u Vrbanima). Gerontološki centar, kao centar podrške starijim sugrađanima, u Novom Zagrebu djeluje na jednoj lokaciji.

Istovremeno, u Zagrebu je najveća koncentracija različitih institucija i udruga građana koje pružaju brojne usluge i aktivnosti različitim kategorijama građana. Međutim, informacije o tim aktivnostima nisu objedinjene i zainteresirane osobe su upućene na pretraživanje različitih izvora informacija kako bi ih pronašle.

Cilj: Povećanje dostupnosti informacija i usluga iz područja socijalnih prava

Mjere:

stvaranje virtualne, fizičke i administrativne lokacije koje će omogućiti pojednostavljen pristup i ostvarivanje socijalnih naknada. Kao dio unapređenja informatizacije upravljanja Gradom i komunikacije s građanima, poseban dio mrežne stranice Grada bit će namijenjen naknadama, na kojem će biti objavljen katalog socijalnih prava/naknada koje Grad Zagreb isplaćuje građanima (vrste, iznosi, kriteriji za ostvarivanje naknada). Novom aplikacijom, koja će omogućiti prijave za socijalne naknade putem online obrasca, povezat će se na postojeće baze podataka i eliminirati potrebe za donošenjem fizičkih dokaza o ispunjavanju uvjeta za socijalne naknade i ostvarenjem drugih socijalnih prava. Za sugrađane kojima je potreba dodatna pomoć ili informacija, otvorit  će se pet info/savjetovalište za socijalna prava (4 dijela ZG + 1 centralni) u kojima građani mogu doznati sva svoja prava iz područja obiteljske i socijalne skrbi i ljudskih prava te dobiti informaciju/pomoć/savjet, kao i pomoć pri prijavi za naknadu. Ovi info punktovi zajedno sa telefonskom podrškom će raditi 12 sati dnevno kako bi bili dostupni različitim kategorijama građana.

Na osnovu mapiranja postojećih socijalnih usluga, programa i aktivnosti u Gradu Zagrebu koje pružaju različiti pružatelji (ustanove socijalne skrbi, gradski uredi, druge institucije i udruge građana), izraditi virtualni katalog socijalnih usluga. Katalog će uključivati sve dostupne usluge u različitim kategorijama (za djecu, npr. savjetovališta za djecu s problemima u ponašanju, logopedske usluge, pomoć u učenju); za roditelje i skrbnike (usluge namijenjene podršci roditeljstvu, udomiteljima); odraslim osobama itd. Katalog će sadržavati lokacije, vrste usluga i način pristupa uslugama i bit će javno dostupan i redovito ažuriran na mrežnim stranicama Grada, kako bi građani mogli u svakom trenutku znati gdje mogu dobiti i koji oblik podrške, bez potrebe da pretražuju brojne mrežne stranice u potrazi za informacijom.

2. SOCIJALNE USLUGE I PROGRAMI

Grad Zagreb od 2006. godine priključio se ponosnim nositeljima titule općina i gradova-prijatelja djece. Od tada je proteklo više od 10 godina, ali još uvijek nemamo jasne usporedne pokazatelje o stvarnom napredovanju i razmjerima problema kad je u pitanju stanje prava djece u Zagrebu. Prema Konvenciji o pravima djeteta, svakom djetetu pripada pravo na siguran, sretan i zdrav razvoj, neovisno o tome tko je i gdje živi. Ima li svako dijete u Gradu Zagrebu priliku odrastati u sigurnom okruženju, u vlastitoj obitelji, s dostatnim materijalnim uvjetima za život i dostupnim uslugama? Odgovor je jasan – nema. Naime, djeca do 14 godina čine 14.7%[1] stanovništva Zagreba, a oko 8%[2] djece u Zagrebu živi ispod linije siromaštva. Zbog nedostatno razvijenog udomiteljstva, preko 40% djece izmještene iz svojih bioloških obitelji smješteno je van Zagreba, što znatno otežava održavanje obiteljskih odnosa. Istovremeno, oko 20% zagrebačke djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u dobi od 0-3 godine odrasta u domovima za djecu, iako je to u suprotnosti sa Zakonom o socijalnoj skrbi, koji nalaže smještaj djece do 7 godina starosti u obiteljsko okruženje. Iz svih dostupnih podataka vidljivo je da Grad Zagreb raspolaže brojnim uvjetima da osigura jednake mogućnosti svakom djetetu za bezbrižno djetinjstvo i puni razvoj njegovih potencijala. Upravo zato, niti jedno dijete u Gradu Zagrebu ne smije biti diskriminirano zbog uvjeta odrastanja niti izdvajano iz obitelji zbog njenog siromaštva, a u stvaranju cjelovite slike i planiranje mogućih rješenja, neizostavno je sudjelovanje i uključivanje same djece.

Cilj: Osiguranje uvjeta za unapređenje zaštite prava i dobrobiti djece u Gradu Zagrebu

Mjere:

2.1.1. Provesti analizu stanja prava djece u Gradu Zagrebu

2.1.2. Donijeti Strategiju za prava djece Grada Zagreba i pripadajuće operativne planove, koji jasno određuju vremenski slijed uvođenja mjera i način mjerenja učinkovitosti. Mogući primjeri:

  • SPORT- proširenje sportskih aktivnosti koje nisu usmjerene samo na vrhunske sportaše, uvođenje minimalnog standarda za broj i vrstu besplatnih sportskih aktivnosti za rekreativno bavljenje sportom
  • PRIJEVOZ – proširiti pravo na besplatan prijevoz ZET-om za učenike osnovnih škola čiji je osnivač Grad Zagreb, te djecu predškolske dobi uz pratnju odrasle osobe sa valjanom kartom. Potreban iznos od oko 45 miliona kuna osigurati će se efikasnijim upravljanjem proračunom Grada Zagreba.
  • DJEČJI MONITOR – sustavno praćenje i podrška svakom djetetu u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, u suradnji s odgojno-obrazovnim i ustanovama socijalne skrbi, kako bi se osiguralo da djeca budu uključena u dostupne oblike podrške, odnosno da se sustavno prati potreba za dodatnim intervencijama ukoliko dostupni oblici podrške nisu dovoljni.
  • Usmjerenje na inovacije u podršci roditeljstvu kao i razvoj urbanog udomiteljstva, kako bi djeca iz Zagreba u situacijama rizika, bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s problemima u ponašanju ili teškoćama u razvoju, odrastala u obiteljskom okruženju i u Zagrebu, umjesto da budu izmještena u domove ili obitelji u drugim dijelovima RH.

2.1.3. Uvesti dječji proračun Grada, u kojem će se pratiti svi izdaci različitih mjera usmjerenih na djecu te pratiti njihova učinkovitost.

[1] Socijalna slika Grada Zagreba 2012.
[2] Šućur, Z. (2010.). Izlaganje “Rizici dječjeg siromaštva u RH – prioriteti za poduzimanje odgovarajućih mjera” na konferenciji Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. (Zagreb, 10. studenoga 2010.).

Svako društvo opravdano polaže velike nade i očekivanja od mladih. Posljednjih godina dominira atmosfera straha od odlaska mladih iz zemlje. Odlazak mladih se pojašnjava krizom i previranjem na ekonomskom, društvenom i političkom planu, ali često i kao rezultat nedostatne brige i pružanja prilika mladima za iskorak u samostalan život, obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje. Dnevno se mogu čuti različiti podaci o broju mladih koji napuštaju zemlju i koji to žele. No, nedavno istraživanje „Mladi u vremenu krize“[1] ukazuje na činjenicu da većina mladih želi ostati u Hrvatskoj, što prije pronaći posao i imaju očekivanja da će se njihov trud uložen u obrazovanje isplatiti.

Iako Grad Zagreb, prema pokazateljima iz Socijalnog plana Grada Zagreba 2014.-2020., ima najnižu stopu nezaposlenosti u odnosu na druge županije, ističe se kako je najteže stanje vezano uz nezaposlenost u dobnoj skupini od 15-29 godina. Naime, dok je u Hrvatskoj ukupan rast nezaposlenosti mladih u ovom razdoblju iznosio 74%, u Zagrebu je porast nezaposlenosti mladih u ovoj dobnoj skupini čak 105,8% .[2]  Jasno je da takvi podaci upućuju na daljnji rizik od isključenosti iz tržišta rada i općenito socijalne isključenosti.

Kako bi se otvorio prostor za ostvarivanje spomenutih težnji i ambicija mladih, Grad Zagreb treba uhvatiti korak s vremenom, s realnim potrebama mladih i postati prepoznatljiv kao „Grad mladih i grad mogućnosti za mlade“, koji će odisati propulzivnim stvaralaštvom i energijom mladih. U cilju postizanja takvih rezultata potrebno je ulaganje sredstava gradskog proračuna i korištenje sredstava iz EU fondova.

Cilj: Osiguranje uvjeta za ravnopravan pristup obrazovanju, zapošljavanju i sudjelovanju mladih u donošenju odluka (društvena i politička participacija)

Mjere:

  • 2.2.1. Izraditi „Gradsku sliku mladih“ – obuhvatno istraživanje i analiza (područja: obrazovanje, zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje, socijalna uključenost, siromaštvo mladih, mobilnost, slobodno vrijeme, dostupnih usluga i informacija za mlade i dr.).
  • 2.2.2. Uključiti Savjet mladih kao stvarnog partnera za osmišljavanje, razvoj i praćenje ciljanih gradskih politika za mlade te usmjeriti teme strukturiranog dijaloga na specifična područja od interesa i potrebe mladih.
  • 2.2.3. TVORNICA ZAPOSLENJA – MLADI – usluge edukacije, probnih intervjua, mentorstva, burze poslova, potpora mladima u samozapošljavanju, obrazovanju, mobilnosti i usavršavanju. Povezati s Volonterskim centrom 60+ kao mjestom mogućih mentora.
  • 2.2.4. TVORNICA Startup-a –MLADI  – kao jedinstveno mjesto okupljanja i susreta mladih, edukacije, razmjene ideja, kreiranja projekata i poslovnih modela, u suradnji i partnerstvu s postojećim startup tvrtkama, akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva.

[1] Ilišin, V., Bouillet, D., Gvozdanović, A., Potočnik, D. (2013): Mladi u vremenu krize. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb. http://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/12580.pdf
[2] Socijalni plan Grada Zagreba, 2014-2020

Nezaposlenost i zaduženost naših građana postali su pravilo, a ne iznimka. Beskućništvo danas nije isto kao beskućništvo unazad desetak godina. Susrećemo se s beskućnicima različite dobi: mladim osobama koje su odrastale u domovima, institucijama socijalne skrbi, odraslim osobama s mentalnim teškoćama, ili pak s radno sposobnim (nezaposlenim) odraslim osobama te starijim osoba koje čekaju ostvarivanje uvjeta za mirovinu. Prihvatilišta i socijalne kuhinje su privremeni oslonci, ali kao pristup unapređenju kvalitete njihovog života nisu dostatni, osobito što beskućnicima preko noći postaju cijele obitelji. Sve češće smo svjedoci prizora u kojem naši sugrađani prebiru po smeću kako bi pronašli nešto što bi mogli koristiti. To nije slika socijalno osviještenog grada niti razglednica turističke destinacije. Iako bi smještaj u skloništima i prihvatilištima trebao biti privremenog karaktera, u praksi se dešava suprotno – privremeni smještaj traje godinama, te umjesto privremenog postaje dugotrajni smještaj u prihvatilištima.

Kako bismo našim građanima i obiteljima omogućili kvalitetan život, potrebno je uložiti veće napore u preventivne mjere te stvaranje uvjeta za ispunjenje osnovnih životnih potreba.

Cilj: Osigurati uvjete za ispunjenje osnovnih životnih potreba odraslih osoba u riziku od siromaštva i beskućnika

Mjere:

  • 2.3.1. Evaluacija učinkovitosti i troškova postojećih naknada i programa, uključujući analizu rizika
  • 2.3.2. USPOSTAVA UNIVERZALNE NAKNADE GRADA ZAGREBA (MINIMALNOG STANDARDA) tijekom mandata radit će se na uspostavi minimalnog iznosa do kojeg će građani Zagreba primati socijalnu naknadu iz gradskog proračuna (Zagrebački socijalni standard), povrh ostalih primanja, a koje bi omogućio dostojanstveni život.
    U prvoj godini mandata, provest će se evaluacija učinkovitosti postojećih naknada. Na osnovu rezultata evaluacije prvo će se proširiti kriteriji za korisnike (npr. jednoroditeljske obitelji), utvrditi gradski socijalni cenzus, odnosni minimalni iznos koji je potreban za život u Zagrebu,  te prema potrebi uvesti ciljane jednokatne pomoći kao prevencija dodatnog generiranja rizika za povećanje siromaštva građana (npr. poklon bonovi za nabavku kućanskih aparata ili vaučeri za unapređenje stambenog prostora).
  • 2.3.3. MONITOR osoba bez krova nad glavom (evidencija radi praćenja osoba, uključenosti u dostupne oblike pomoći i ishoda)
  • 2.3.4. Usklađivanje profila osoba bez krova nad glavom s oblikom podrške – dostupnim smještajem i uslugama (žene, mladi, osobe s mentalnim poteškoćama, stariji..)
  • 2.3.5. Uvođenje novih pristupa rješavanju situacija osoba bez krova nad glavom (stambenog fonda za krizne situacije, korištenje različitih usluga u zajednici s ciljem njihovog uključivanja: Tvornica zaposlenosti, neformalno obrazovanje i slično).
  • 2.3.6. Razvoj socijalnog poduzetništva kroz osnivanje „Kvartovskih kornera“ kao besplatnih servisa koji bi građanima (obiteljima u riziku od isključenosti zbog siromaštva, odraslim osobama, osobama s invaliditetom, starijim osobama) omogućili besplatne popravke manjih kućanskih aparata, društvene perilice rublja i slično.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u gradu Zagrebu 17.3% stanovništva je starije od 65 godina, a od 28,6% samačkih kućanstava, 39,5% čine kućanstva osoba od 65 do 85 i više godina.

Većina starijih osoba živi u vlastitom kućanstvu te se odlučuju za organizirani smještaj u trenutku kada im je teže nastaviti samostalno funkcionirati. Uslugu smještaja za starije osobe u Gradu Zagrebu pružaju 10 ustanova kojima je osnivač Grad Zagreb, 27 domova drugih osnivača, 2 pružatelja usluga za starije – bez osnivanja doma, te 13 obiteljskih domova. Većina domova kojima je osnivač Grad se nalazi u užem centru Grada, u nekretninama koje najčešće ne ispunjavaju standarde prostora i opreme, odnosno ne slijede najnovije trendove u pružanju kvalitetnijih usluga.

Zainteresirani korisnici su na listama čekanja u prosjeku šest godina, a postojeće usluge smještaja zadovoljavaju oko 1/5 zainteresiranih osoba. Kriteriji za prijam u domove kojima je osnivač Grad Zagreb nisu jednaki, odnosno nisu definirani niti transparentni. U domovima čije je osnivač Grad Zagreb djeluje i projekt Gerontološki centar, koji se i nakon 13 godina djelovanja još uvijek vodi kao projekt koji se može u svakom trenutku ugasiti, a ne kao stalna usluga starijim sugrađanima. Dodatno, pokrivenost uslugama koje pruža (dostava hrane, gerontodomaćica i kućni majstor) je izrazito neravnomjerna, te je npr., na cijelom području Novog Zagreba samo jedan dom za starije i jedna lokacija gerontološkog centra.

Poput svih ostalih dobnih skupina, i osobe starije od 65 godina nisu sve jednake, nemaju iste potrebe i interese. Dok je dijelu naših starijih sugrađana potrebna pomoć i podrška u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, značajnom broju osoba starije dobi je potrebno omogućiti mobilnost sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu, stvaranja prilike za uključivanje i njihov doprinos zajednici kojim se smanjuje osjećaj izolacije i usamljenosti.

Cilj:   Stvaranje modernog, uključivog i podržavajućeg okruženja za dobru kvalitetu života sugrađana starije dobi

Mjere:
2.4.1. ONE STOP ZAGREB – stariji sugrađani (centar usluga za starije sugrađane, dostupan putem mrežne stranice, telefonske linije i na fizičkim lokacijama), koji će pružati:

  1. informacije o naknadama, mirovinama, pravima itd.
  2. mogućnostima skrbi i podrške za osobe koje ne mogu živjeti u vlastitim kućanstvima (prijave za smještaj u domovima, jedinstveni registar potrebe za smještaj)
  3. prijave za pomoć i podršku osobama koje žive u vlastitom kućanstvu (dostava hrane, kućni majstor, gerontodomaćice itd.)
  4. učenju, putovanju, mogućnostima uključivanja u različite društvene aktivnosti, lokalne klubove, volontiranje itd.
  5. Pričaj mi! – telefonska savjetodavna linija za starije – podrška u različitim situacijama (gubitak, usamljenost, bolest itd.)
  • 2.4.2. Planske investicije u unapređenje kvalitete domova za starije osobe
    Tijekom prve godine izradit će se analiza stanja u domovima kojima je osnivač Grad Zagreb (tzv. decentralizirani domovi socijalne skrbi) s obzirom na prostor, opremu, zaposlenike, nekretnine te usluge (kapacitet) radi racionalizacije resursa i njihove transformacije. U skladu s rezultatima analize, napraviti i plan prioritetnih ulaganja kako bi kvaliteta života i skrbi odgovarala standardima 21. stoljeća. Ciljana ulaganja u skladu sa proračunskim mogućnostima počinju u drugoj godini mandata.
  • 2.4.3. Uključivost
    – Pokretanje “Volonterskog centra 60+” kao svojevrsne burze volonterskog uključivanja osoba u dobi iznad 60 godina u rad udruga, Tvornica zaposlenja, programa i aktivnosti financiranih iz proračuna Grada Zagreba sa ciljem unaprjeđenja kvalitete života svih građana u lokalnoj zajednici
    – Uključivanje starijih sugrađana kao mentora u Tvornici zaposlenja ili Tvornici Start-up, evaluaciji programa, vođenju aktivnosti
    – Uključivanje starijih sugrađana u planiranje razvoja usluga za starije i njihovoj evaluaciji
  • Ciljano financiranje višegodišnjih programa udruga namijenjenih aktiviranju i unapređenju kvalitete života starijih osoba vodeći računa o specifičnostima interesa ciljane populacije, dostupnosti programa i usluga u svim gradskim četvrtima (usluge pomoći u kući, sitnih popravaka u kući, gerontodomaćica, usluge halo-pomoći, logopedskih terapija, prijevoza, dnevni boravci, dnevni boravci za oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih vrsta demencije, osnivanje mobilnih timova radi pružanja psihosocijalne podrške članovima obitelji, edukacija članova obitelji te informiranje, posudionice ortopedskih pomagala, sportsko-rekreativne aktivnosti, klubovi putnika, kulturno-zabavne aktivnosti te aktivnosti cjeloživotnog učenja).

Osobe s težim oštećenjem zdravlja i/ili invaliditeta se često pogrešno kategoriziraju kao korisnici socijalne pomoći, usprkos jasnoj činjenici da oštećenje zdravlja nije socijalna kategorija (iako, ukoliko ne postoji zadovoljavajući sustav podrške, može dovesti do socijalne isključenosti). Osnovni preduvjet za kvalitetu življenja u uključivom i modernom gradu je osiguravanje uvjeta jednakih mogućnosti za sve osobe, što uključuje prvenstveno pravo na slobodu kretanja, sudjelovanja u obrazovanju, sudjelovanju u kulturnim, sportskim i drugim događajima, mogućnost samostalnog života i privređivanja.

 Cilj:  Unaprijediti kvalitetu života i ostvarenje principa jednakih mogućnosti osoba s težim oštećenjem zdravlja i /ili invaliditetom u Zagrebu

Mjere:

  • 2.5.1. Mobilnost kao preduvjet za kvalitetu življenja (pločnici za sigurno kretanje, javni prijevoz dostupan svima, „mobili“ za kretanje itd.)
  • 2.5.2. Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Zagreba formirati kao stalno tijelo (Odbor za osobe s težim oštećenjem zdravlja i/ili invaliditetom) kao stvarni i angažirani partner i monitor Grada u utvrđivanju potreba, prioriteta i praćenje učinkovitosti,
  • 2.5.3. Razvoj modela tzv. „u zajednici utemeljene rehabilitacije“ kojim se unutar zajednice (lokalne sredine) razvijaju uvjeti za rehabilitaciju i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom.
  • 2.5.4. Razvoj i širenje izvaninstitucionalnih usluga za odrasle osobe s invaliditetom te obitelji osoba sa invaliditetom
  • 2.5.5. Razvoj usluga rane intervencije
  • 2.5.6. Razvoj inicijativa koje se temelje na fleksibilnijem pristupu zapošljavanja odraslih osoba s invaliditetom – socijalno poduzetništvo (npr. otvaranje IT-centra i različitih uslužnih servisa (caffe-bar ili slastičarnica) u kojima bi se zapošljavale osobe s invaliditetom).

Zagreb je s obzirom na svoje resurse, geografski položaj i kao veliko prometno čvorište već dulje vrijeme dio migrantskih tokova. Od „migrantske krize“ iz rujna 2015. godine Zagreb ima veliku ulogu i u tzv. Balkanskoj ruti, ali i u zbrinjavanju migranata u različitim ustanovama u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. U Prihvatilištu Porin smješteni su pojedinci i obitelji – tražitelji azila dok se u Centru Dugave (većinom) i Dječjem domu Zagreb (izuzetno rijetko) smještavaju djeca bez pratnje. I oni su kao i odrasli izbjegli iz država pogođenih ratom i krajnjim siromaštvom. No, ova djeca putuju sama, bez roditelja i većinom su zatečena ovdje, bez mogućnosti da nastave put prema zapadnim zemljama Europe, što je većini bio početni cilj. U sve većem broju, iscrpljeni životnim iskustvima i putovanjem, traže azil, utočište i bolju perspektivu.

Neovisno o tome koliko dugo će boraviti u Zagrebu, i odrasli i djeca postaju naši sugrađani i žive kraj nas, u našem susjedstvu i zajedno dijelimo svakodnevicu Grada. Međutim, nakon sustavne reakcije nadležnih tijela za vrijeme migrantske krize 2015. godine, izostaju sustavna rješenja i dostatna podrška ovoj populaciji. Stoga je potrebno aktivno uključivanje Grada Zagreba u osiguravanju resursa potrebnih u pružanju privremene podrške i trajnih rješenja.

 

Cilj:  Pridonijeti uspješnijoj prilagodbi odraslih i djece tražitelja azila, djece bez pratnje i  integraciji   

         odraslih i djece azilanata na život u Zagrebu, u sigurnom okruženju i suživotu

  • u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Zagreb i nadležnim tijelima (MUP i MDOMSP)

Mjere:

  • 2.6.1. Unaprijediti efikasnost stambenog zbrinjavanja azilanata na području Grada
  • 2.6.2. Osigurati uključivanje djece u obrazovni proces i učenje hrvatskog jezika putem nadležnog ureda za osnovno i srednje obrazovanje
  • 2.6.3. Pridonijeti osiguravanju specijaliziranih usluga smještaja i skrbi za djecu bez pratnje (kako se smještaj ne bi odvijao u ustanovi za djecu s problemima u ponašanju i djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, vidjeti preporuke Pravobraniteljice za djecu od 30.1.2017.[1])
  • 2.6.4. Osigurati različite usluge podrške usmjerene na bržu integraciju odraslih i djece (pomoć u učenju hrvatskog jezika, dostupnost uslugama zdravstvene i socijalne skrbi, socijalno-kulturnoj prilagodbi, pomoć u učenju i punom uključenju u obrazovni proces za djecu…)

[1] http://www.dijete.hr/websites/dijete.hr/index.php/hr/preporuke-pravobraniteljice-mainmenu-81/socijalna-skrb-mainmenu-86/doc_details/33-preporuka-za-unapreenje-sigurnosti-djece-smjetene-u-domovima-socijalne-skrbi.html

HORIZONTALNE TEME

Iako Zagreb ima niže stope nezaposlenosti od državnog prosjeka, zabrinjavajući je trend porasta u odnosu na prosjek Republike Hrvatske. Naime, u periodu od 2008.-2012., broj nezaposlenih u Hrvatskoj porastao je za 49% , dok u Zagrebu taj porast iznosi 73,3%. Osobito je teška situacija kod  osoba mlađih do 29 godina (podatci Analitičkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, godina XIII., broj 4.).

Cilj:  Povećati uspješnost podrške u uključivanju i povratku na tržište rada

Mjere:

  • 3.1.1. Osnovati ZAGREBAČKU TVORNICU /lab-hub ZAPOSLENOSTI u kojem će se pilotirati inovativni pristupi uključivanju i povratku na tržište rada i/ili koristiti dokazani primjeri uspješne podrške (npr. Intenzivna ciljana podrška 6 mjeseci za svaku nezaposlenu osobu koja uključuje profiliranje, tečajeve i radionice, prekvalifikacije, stjecanje samopouzdanja, mock intervjue, klubove za zapošljavanje, individualizirano praćenje u traženju zaposlenja i podrška).
  • 3.1.2. Suradnja s inovatorima pristupa zapošljavanju (udruge, akademska i poslovna zajednica)
  • 3.1.3. Formirati ZAGREBAČKU TVORNICU/lab/hub START UP i nagradni fond za samozapošljavanje, kojim se nadopunjuju mjere povratka na tržište rada resornog ministarstva.

Pilotiranje novih pristupa – evaluacija učinkovitosti – proširenje usluge ili promjena

Usprkos proklamiranoj socijalnoj osviještenosti Grada, zbog ispucanih, neravnih pločnika, nepristupačnih tramvaja, trgovina, škola itd., kretanje po Zagrebu je često otežano osobama koje su starije dobi, privremeno ili trajno se kreću uz pomoć pomagala, roditelja s djecom i biciklistima. Mobilnost je jedan od osnovnih preduvjeta kvalitete života i pristupa uslugama, kao i individualnom osjećaju dostojanstva, sigurnosti i samostalnosti.

Cilj: Osigurati jednaku pristupačnost gradskim prostorima i objektima svim građanima

Mjere:

  • 3.2.1. Pločnici za sigurno kretanje (plansko uređenje pločnika koji bi omogućavali sigurno kretanje svima, osobito starijim osobama, osobama s invaliditetom i roditeljima s djecom)
  • 3.2.2. Prijevoz dostupan svima (prilagoditi niskopodne tramvaje za ulazak osoba s invaliditetom, starijih osoba, zamijeniti sva vozila ZET-a koja se ne mogu prilagoditi ovim potrebama, vizualne i zvučne obavijesti o stanicama u svim prijevoznim sredstvima ZET-a)
  • 3.2.3. Osigurati da su sva ulazna mjesta u trgovine u centru grada, muzeji, kina, galerije u vlasništvu grada, škole, vrtići te državni i lokalne uredi prilagođeni osobama s invaliditetom
  • 3.2.4. Urediti mrežu biciklističkih staza na području cijelog Grada.

U Zagrebu je vrlo razvijen i aktivan civilni sektor, s velikim potencijalom i značajnim doprinosom razvoju grada, inovacijama i socijalnim (i drugim) uslugama. Od oko 60.000 udruga u Republici Hrvatskoj, u Zagrebu je registrirano preko 20%. Iako se Grad Zagreb diči kvalitetom suradnje s udrugama civilnog društva, postoji veliki prostor unapređenja suradnje, njihovo uključivanje u promišljanje i provedbu socijalne (i drugih) politika Grada kao i za stvaranje podrške socijalnim inovacijama koje udruge građana donose.

 

Na primjer, Grad Zagreb putem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom sufinancira programe i projekte udruga i drugih pravnih i fizičkih osoba koji su od interesa za Grad Zagreb. Postojeća praksa je da se jednom godišnje objavljuje Javni natječaj za dodjelu financijskih potpora za sufinanciranje programa/projekata udruga i drugih pravnih i fizičkih osoba iz područja socijalnog značenja. Prema raspoloživim podacima, u 2016. godini Grad Zagreb financira 106 projekata udruga samo u području zaštite prava i podrške djece i mladih te podrške obitelji i starijim osobama. Od ovog broja, 98% odobrenih projekata financirani su s prosječnim iznosom od 20-30.000,00 kuna po udruzi/godišnje. Unutar natječaja za projekte borbe protiv siromaštva i ovisnosti, od odobrenih 25 projekata, 24 su financirana s iznosima od 10-20.000,00 kuna. Ne samo da su ova sredstva nedostatna za ikakvu promjenu dobrobiti ili trajnu uslugu određenoj ciljanoj grupi, već i u samom sustavu odlučivanja o financiranju nije vidljiva poveznica između broja bodova i odobrenog iznosa sredstava.

Za dobivena sredstva, udruge su obvezne dostaviti 4 programska i financijska izvješća tijekom godine dana. Veliki broj zaposlenika Grada provjeravaju pristigla izvješća, a uredi su zatrpani opsežnom dokumentacijom koja ima veću cijenu koštanja od iznosa dobivenog financiranja (čemu treba dodati i cijenu rada svakog službenika Grada koji radi na izvješćima). Najznačajnije je da ne postoji pregled o učincima različitih programa, niti sigurnost korisnicima da će usluge biti dostupne u duljem vremenskom razdoblju. U isto vrijeme, ovako kratkoročno i financijski vrlo ograničeno financiranje otežava udrugama dugoročnije planiranje i opstojnost te ne postoje dokazi o učinkovitosti projekata ili doprinosu ovako malih iznosa bilo udrugama, bilo određenoj grupi građana.

Cilj:   Osiguravanje dostupnosti usluga potrebnih građanima, podrška razvoju socijalnih inovacija i  doprinos održivosti udruga

Mjere:

  • 4.1. Analiza potreba za prioritetnim socijalnim uslugama i programima u Zagrebu
  • 4.2. Savjet za udruge kao stvarni partner Gradu u analizi potrebe, utvrđivanju prioriteta i praćenju učinkovitosti
  • 4.3. Jasni prioriteti za socijalnim uslugama i programima, zasnovani na analizi (po temama i lokaciji)
  • 4.4. ONE STOP ZAGREB – UDRUGE –standardizacija procedura natječaja za udruge,  osiguravanje transparentnog financiranja, praćenja uspješnosti i specijalizacije zaposlenika
  • 4.5. Javni natječaj za ciljano višegodišnje ugovaranje usluga ili programa udruga, koji osigurava kontinuitet i razvoj kvalitete te dostupnost usluga
  • 4.6. TVORNICA SOCIJALNIH INOVACIJA I INICIJATIVA –  start up sredstva za
  •  testiranje socijalnih inovacija/novih modela (uz mogućnost repliciranja i/ili proširenja)
  •  nove inicijative i akcije od interesa za Zagreb
  • 4.7. Evaluacija programa, kvalitete usluga i zadovoljstva građana kao osnova za nastavak, unapređenje ili proširenje financiranja
  • 4.8. Osnivanje Fonda za osiguranje likvidnosti udrugama koje provode EU financirane projekte od interesa za Grad

4. SOCIJALNA DOBROBIT

Socijalna dobrobit je krajnji cilj aktivnosti u svim aspektima socijalne politike, u društvu koje se odredilo kao socijalno, koje brine o svojim građanima, na način da im osigurava poštovanje dostojanstva, identiteta i integriteta; omogućuje jednake mogućnosti za razvoj svakoj osobi, promiče zajedništvo, jačanje međusobnih veza i zajedničkog djelovanja, solidarnost, slobodu i djeluje u smjeru smanjivanja i ukidanja razlika među ljudima (socijalnih, ekonomskih, obrazovnih, kulturnih itd.).

Značajan doprinos tom cilju može se postići kroz aktiviranje mjesnih odbora kao generatora kvartovskih okupljanja, identificiranja potreba, lokalnog planiranja, povezivanja sugrađana, jačanju međusobnih veza, solidarnosti i zajedničkih aktivnosti (od promicanja zdravih stilova života, susjedske pomoći i akcija, brige za djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, do razvoja kulturnih, sportskih događanja te povećanja građanske svijesti o značaju i mogućnosti vlastitog pozitivnog doprinosa, ali i u odnosu na različite rizične čimbenike i pojave u zajednici i osmišljavanje zajedničkih modela njihove prevencije i suzbijanja).

Mogu se osnivati timovi za određena područja, u koje bi bili uključeni građani zajednice na volonterskoj osnovi, s kompetencijama iz različitih područja politike lokalne zajednice (gradske četvrti). Osnovne zadaće svakog tima sastojale bi se u izradi analize potreba njihove četvrti te izradi „male kvartovske strategije“ i programa njene provedbe, koji bi se financirao iz proračuna Grada Zagreba.

Aktivnosti bi se odnosile na usluge, sadržaje i prigodne akcije, od pružanja neposredne podrške i pomoći pojedinoj osobi ili kućanstvu, preko pomoći u uređivanju određenog prostora ili objekta do onih kojima se artikuliraju pitanja kvalitete života čitavog kvarta. Cijene pojedinih usluga bi pokrivao Grad Zagreb za sugrađane koji prema unaprijed određenim kriterijima ne mogu pokriti sami ili uz pomoć obitelji, dok bi ostali korisnici sudjelovali u troškovima na osnovu procjene vlastitih financijskih resursa i resursa obitelji.

Primjeri:

  • usluge sitnih popravaka i čišćenja stana
  • prilagodbe stambenog prostora i prostora zgrada starijim sugrađanima i osobama s invaliditetom
  • kvartovske akcije čišćenja snijega na ulazima zgrada/kuća za sugrađane koji to nisu u mogućnosti sami zbog dobi, bolesti, invaliditeta
  • kvartovske akcije uređenja sportskih terena, parkova i igrališta za djecu
  • sezonsko čišćenje i ukrašavanje kvarta.

Moguća je uspostava Nagrade za najbolji tim i najuspješniju četvrt godine, koju bi dodjeljivala Skupština Grada Zagreba, kako bi se promoviralo volonterstvo, solidarnost i participativnost građana.